"Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka?"

Crna Gora ne može odgovoriti zadacima EU sa VD stanjem u pravosuđu

Crna Gora ne može odgovoriti zadacima Evropske unije (EU) ako nema pravosudne institucije u punim mandatima i na tom putu mora da pokaže da zakon tumači i primjenjuje jednako za sve. To je poručeno na drugom panelu “Kako vladavinu prava uvesti u Crnu Goru?”, održanom u okviru konferencije „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka?“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).

Crna Gora ne može odgovoriti zadacima EU sa VD stanjem u pravosuđu

Crna Gora ne može odgovoriti zadacima Evropske unije (EU) ako nema pravosudne institucije u punim mandatima i na tom putu mora da pokaže da zakon tumači i primjenjuje jednako za sve. To je poručeno na drugom panelu “Kako vladavinu prava uvesti u Crnu Goru?”, održanom u okviru konferencije „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka?“, koju je organizovao Centar za građansko obrazovanje (CGO).


Crna Gora ne može odgovoriti zadacima EU sa VD stanjem u pravosuđu
Foto: PR Centar
Foto: PR Centar

Ministar pravde, Marko Kovač, rekao je da je spreman da utiče kako na parlamentarnu većinu, tako i na manjinu, da se pokrene proces izmjene Ustava i da se koriguje sastav Sudskog savjeta kako bi bio satavljen samo od sudija i pravnka, odnosno bez ministra pravde među članovima tog tijela, a shodno preporukama GREKO-a.

"Što se tiče planiranih izmjena Sudskog savjeta, zakon je pred javnom raspravom. Mislim da smo ugradili u ovaj tekst kvalitetne odredbe i da smo postupili prilično transparentno i sistematično i targetirali suštinu problema, a to je disciplinska odgovornost sudija", dodao je Kovač.

Ocijenio je da postojeći zakonodavni okvir nije bio loš i da postoji širok dijapazon zakonskih instrumenata.

"Čini mi se da što smo više radili na unaprjeđenju zakonodavnog okvira, u proteklih deset-petnaest godina, i usklađivali ga sa evropskim standardima, da smo imali sve lošije rezultate u pravosuđu. Ono što je potrebno nije samo promjena zakonodavnog okvira, već i promjena svijesti kod nas, a kako bi na pravi način odgovorili velikim izazovima koji stoje pred nama u narednom periodu" rekao je Kovač.

Govoreći o Nacrtu Zakona i izmjenama i dopunama imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Kovač je istakao da su zadovoljni komentarima Evropske komisije na taj tekst, ali ne u potpunosti.

"Komentare smatramo jako korisnim, jer su ukazali na dobra rješenja koja postoje u nacrtu, ali i na nedorečenosti i na neke problematične instrumente i pristupe koji stoje u tom tekstu. U skladu sa tim, počele su konsultacije sa predstavnicima EK i u narednih deset dana planiramo da ih završimo taj proces, kako bi do polovine jula imali tekst koji će kasnije ići u proceduru. Taj Zakon je bitan, ali Tužilaštvo i u ovom trenutku posjeduje instrumente i u određenoj mjeri može da vodi finansijsku istragu", naveo je Kovač.

Direktor Uprave policije, Zoran Brđanin, naglasio je značaj depolitizacije policije i sasijecanja bilo koje vrste političkog uticaja.

"To je, naravno, jako teško. Nadam se da me ljudi prepoznaju kao čovjeka kompromisa, ali i kao čovjeka koji će u određenim trenucima odlučno reći "ne". Kada govorimo o političarima, kao donosiocima odluka, uvijek ću da ih saslušam, ali to je ono što ćemo uvijek prihvatiti kao savjet i kao zajedničku želju da unaprijedimo sistem, ali nikako kao imperativan zahtjev, kao izlazak iz svojih okvira", rekao je Brđanin.

On smatra da postoji prostor za unaprjeđenje kad je u pitanju saradnja sa tužilaštvom.

"Jedan od preduslova za to je da izađemo iz zone konfora. Mislim da je najjednostavnije rješenje da policajci sagledaju neke stvari iz ugla Tužilaštva, a Tužilaštvo iz ugla policije, i da će tu doći do određene senzibilizacije", rekao je Brđanin.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, Valentina Pavličić, kazala je da je u pravosuđu potrebno dati šansu onima koji znaju da upravljaju zakonima i tumače ih u skladu sa međunarodnim propisima.

"Dajmo šansu kredibiltetu, integritetu, etičnosti. Dajmo prostor da probudimo ono što imamo vrijedno u našem sistemu. To možemo upravo u ovim trenucima kada imamo vd stanje u cjelokupnom pravosudnom sektoru. Ne možemo odgovoriti zadacima ako nemamo institucije u punim mandatima. Ne možemo odgovoriti ni onome što naši partneri očekuju. A šta oni očekuju – što nam kroz svoje izvještaje pokazuju, da smo i dalje na nivou umjerene spremnosti za primjenu prava. Dajmo da napravimo taj korak i da im pokažemo da znamo da tumačimo i primjenjujemo zakon jednako za sve", rekla je Pavličić.

Sudija Apelacionog suda iz Srbije, Miodrag Majić, kazao je da je pravosuđe kad je počelo da se integriše bilo bliže pravnoj državi nego što je danas.

"Nismo u startu u regionu dovoljno sagledali naše početne pozicije. Svi smo potekli iz jednog sistema u kojem podjela vlasti ne da nije bilo, nego se o njoj govorilo čak sa šalom i ironijom. Nikada na ovim prostorima nismo imali nešto što se zove sudska vlast. Svi smo potekli od ideje o sudskoj grani vlasti kao dijelu jedinstvenog činovničkog, birokratskog aparata koji je uvijek i suštinski u službi očuvanja aktuelnih-društvenih interesa", ocijenio je Majić.

Apelovao je da prestanu da se donose zakoni za koje je loša praktična realizacija.

"Potrebno je raditi sve suprotno od onoga što se sada čini. Stvari su teške, ali jednostavne. Hoćete li dobro, nezavisno pravosuđe, možete ga dobiti lako – birajte najkvalitetnije studente sa najboljih fakulteta koji imaju prosjeke devet ili više, uvedite ih u sistem u kojem su ozbiljni stručnjaci koji će tim studentima dati potrebne vještine i naučiti ih", rekao je Majić.

Advokat i član Tužilačkog savjeta, Siniša Gazivoda, smatra da dosadašnji način izbora sudija Ustavnog suda i glavnog tužioca nije dao dobre rezultate.

"Što se tiče aktuelnog sastava Tužilačkog savjeta, u odnosu na ono što smo na domaćem terenu čuli kao izrazitu kritiku, mislim da se te kritike nisu ostvarile u praksi. Za ovih šest mjeseci, ako biste pogledali statistiku, vjerovatno biste našli da je devet od deset odluka na Tužilačkom savjetu donijeto jednoglasno", rekao je Gazivoda.

Kazao je da problemi koji se dešavaju pokazuju da glavni ciljevi kroz zakonske norme ne mogu da se ispune, najviše u dijelu odgovornosti tužilaca, kao i brojnih drugih problematičnih rješenja.

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Branislav Radulović, smatra da smo 2013. godine ušli u kružni tok, navodeći da 2017. godine nastupa atrofija sistema i početak zaustavaljanja procesa evropskih integracija.

"Sada smo na prvom skretanju da izađemo iz kružnog toka 31. jula, kada treba da se izabere Sudski savjet", kaže Radulović, navodeći da smo, ako se to ne desi, izgubili posljednju šansu.

Konferencija „Decenija crnogorskih pregovora sa EU – kako izaći iz kružnog toka?“ se održava u okviru projekta „OCD u Crnoj Gori – od osnovnih usluga do oblikovanja politika – M’BASE“ koji sprovodi CGO, u partnerstvu sa njemačkom fondacijom Friedrich Ebert (FES), NVO Centar za zaštitu i proučavanje ptica Crne Gore (CZIP) i NVO Politikon mreža, a u saradnji sa Ministarstvom javne uprave i Ministarstvom evropskih poslova Vlade Crne Gore. Projekat finansira Evropska unija, a kofinansira Ministarstvo javne uprave.


Napišite komentar ovdje
symbols left.
Niste prijavljeni
Unesite tražene podatke
Učitavam komentar The comment will be refreshed after 00:00.

Budite prvi koji komentariše ovu vijest


Povezani članci

Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Adria TV® 2022. All rights reserved. Made By  iv solution


Adria Management Services