KOLUMNA

Da nije bilo "ruskog carskog reza" ne bi bilo ni crnogorske države, a ni slobode

Šef diplomatije Ruske Federacije, Sergej Lavrov nije došao u Beograd, a trebao je. U spriječavanju njegove posjete prijestonici Republike Srbije veliku ulogu odigrala je Crna Gora zabranivši avionu kojim je trebao doletjeti ruski ministar prelet preko svoje teritorije!

Da nije bilo "ruskog carskog reza" ne bi bilo ni crnogorske države, a ni slobode

Šef diplomatije Ruske Federacije, Sergej Lavrov nije došao u Beograd, a trebao je. U spriječavanju njegove posjete prijestonici Republike Srbije veliku ulogu odigrala je Crna Gora zabranivši avionu kojim je trebao doletjeti ruski ministar prelet preko svoje teritorije!
Pozicija: 1
Izvor vijesti: Adria.tv
Podnaslov: KOLUMNA
Tizer: Šef diplomatije Ruske Federacije, Sergej Lavrov nije došao u Beograd, a trebao je. U spriječavanju njegove posjete prijestonici Republike Srbije veliku ulogu odigrala je Crna Gora zabranivši avionu kojim je trebao doletjeti ruski ministar prelet preko svoje teritorije!
Napiši komentar
Izvor vijesti: Adria.tv
| Bojan Milić
Pozicija: 1
Izvor vijesti: Adria.tv
Podnaslov: KOLUMNA
Tizer: Šef diplomatije Ruske Federacije, Sergej Lavrov nije došao u Beograd, a trebao je. U spriječavanju njegove posjete prijestonici Republike Srbije veliku ulogu odigrala je Crna Gora zabranivši avionu kojim je trebao doletjeti ruski ministar prelet preko svoje teritorije!
Napiši komentar
Izvor: Adria.tv
Bojan Milić

Da nije bilo "ruskog carskog reza" ne bi bilo ni crnogorske države, a ni slobode
Bojan Milić, novinar
Bojan Milić, novinar

Ovim činom su se crnogorske vlasti pridružile istoj odluci koju su donijele Bugarska i Sjeverna Makedonija i samim tim se umiješale u efikasno sprovođenje spoljne politike najbliže i bratske države-Srbije!

Zvaničma crnogorska vlast se tako odužila velikoj sili na istoku koja je uvijek bila zaštitinik crnogorcima i stvaralac crnogorske državnosti u onim vremenima kada se otkidalo parče po parče slobode! Kao kada pomažeš brata, hraniš ga, obrazuješ, napraviš mu kuću i kupiš parče zemlje, a on ti na kraju stane na put sa riječima da ne može dalje-tako su upravo u Podgorici zabili nož u leđa bratu, najbližem posle Srbije!

Treba se na kratko osvrnuti na to koliko duguje Crna Gora Rusiji da bi se uvidjelo kakva sramota je nanešena onom dijelu crnogorskog naroda koji u svojim korijenima čuva ljubav prema rusima usađenu od iskona, od onih vremena kada se na ruskog cara gledalo kao na Boga na zemlji i zakletvu slobodara.
 
Naravno, današnja Moskva ne traži klanjanje Crne Gore koja je odavno slobodna država već jedino i sključivo principijelnost poštovanja zajedničke slavne prošlosti u kojoj su Rusi odigrali ključnu ulogu kada je riječ o rađanju novovjekovne države kojom su onomad rukovodili Petrovići koji se, danas, sasvim sigurno, prevrću u grobu!

Rusija nije zabranila vladici Danilu Petroviću da uđe na njenu teritoriju već mu je jedan od najvećih vladara u istoriji Evrope i svijeta, car Petar I Veliki Romanov poklonio deset hiljada rubalja i obavezao se Cetinjskom manastiru isplaćivati pet stotina rubalja svake druge godine. Ovo je samo mali djelić svega što je prvi iz Dinastije Petrović-Njegoš dobio od ruskog cara! Mogli su tada Rusi zabraniti crnogorskom gospodaru da se sastane sa imperatorom jer "nije bilo interesa". Mogli su, a nisu. Dobro su ga opremili skupocjenostima i zlatom darivavši mu sredstva za bezbjedan povratak. Bila je to prva polovina osamnaestog vijeka, vrijeme koje su današnji
vlastodršci nekadašnje južnoslovenske iskre slobode na Balkanu zaboravili. I sljedeći u redu nasljedstva Petrović-Njegoša bili su u Rusiji primani srdačno, bratski i sa najiskrenijim prijateljstvom.

Uprkos tome što među današnjim "poznavaocima istorijske nauke" ima oprečnih mišljenja-Vasilije i Sava Petrović-Njegoš nijesu ostajali po strani dok su posjećivali prijestonicu moćne Rusije. Carska diplomatija i crkveni krugovi nastavljali su finansirati Cetinjski manastir. Što javno, što tajno, onovremena Rusija je pomagala. Crnogorce su u Rusiji primali u škole, obrazujući tako buduću intelektualnu crnogorsku elitu, a sama carica Jelisaveta, ćerka moćnog Petra I, koja je vladala od 1741.do 1762.godine pozivala je Crnogorce da dolaze u Rusiju samoinicijativno i da će tamo biti izdržavani, a zaslužnim Crnogorcima je po vladici Vasiliju uputila 5.000 rubalja dok je sam vladika dobio još sredstava za finansiranje i izdržavanje.

Ni najmoćnija Njemica na ruskom tronu, Katarina II Velika, koja je obnovila staru slavu Petra Velikog nije ostavila crnogorski narod bez pokroviteljstva. Ova moćna žena je rusku vojsku dovela do Crnog mora i Dunava dok je ruska flota potpuno uništila tursku flotu 1770. godine kod turskog grada Češmea. Genijalnost ruskog oružja davalo je nadu porobljenim hrišćanima u Otomanskom carstvu-crnogorcima u prvom redu. Vladika Petar I, poznatiji kao Sveti Petar Cetinjski razmijenjivao je pisma sa ruskom caricom od koje je tražio i dobijao kako novčanu takoi pomoć pri administrativnom uređenu svoje djedovine.

Nasljednik ruskog prijestola, nakon Katarinine smrti, njen sin Pavle je Petru I Petrović-Njegošu 1799. godine uputio jedan carski akt
u kojem je jasno stajalo da će Rusija Crnoj Gori svake godine davati po 1.000 zlatnih dukata. Mogao je ruski suveren tada da ne primi poslanstvo crnogorskog vladike, ali je primio. Mogao je da poslove korespodencije sa poglavarom "malene i krševite zemlje" na Balkanu povjeri nekom dvorskom službeniku, ali nije-sam je bratski sagledavao moguća riješenja crnogorske stvari.

Novčanom pomoći iz Rusije Crna Gora je često spašavana gladi i propasti. Sinovac i nasljednik Svetog Petra cetinjskog, Rade Tomov (Petar II Petrović-Njegoš) otputovao je u Rusiju 1833.godine gdje je zavladičen u prisustvu cara Nikolaja I lično. Drugi Njegošev
boravak u Rusiji 1837.godine rezultirao je povećanje novčane pomoći sa ranijih 1.000 na 9.000 zlatnih dukata godišnje. U ona teška vremena, genijalni vladika Rade je znao da održi zakletvu njegovog velikog strika koji ga je posavjetovao da vjeruje u Boga i da se drži Rusije. Njegoš je tražio i car mu dao, a mogao je car da ne da.

Ova epizoda iz rusko-crnogorskih odnosa je sigurno poznata Sergeju Lavrovu, obzirom da ga bije glas da je jedan od najobrazovanijih (ako ne i najobrazovaniji) diplomata današnjice. Pitanje je da li ovo zna Ranko Krivokapić.

Omogućila je Rusija malenoj Crnoj Gori da 1852.godine iz teokratije, u kojoj su duhovna i svjetovna vlast sjedinjene, preraste u knjaževinu u kojoj će knjaz biti svjetovni vladar što je bio preduslov da crnogorci krenu putem izgradnje društva i buduće države. Nikada pomoć nije izostala, jer su Crna Gora i Rusija dva pravoslavna prsta jedne slovenske ruke. Zna, Lavrov, sigurno, da se car Aleksandar III 1889. godine primivši knjaza Nikolu Petrović-Njegoša u Petrogradu obratio sljedećim riječima: "Pijem za zdravlje knjaza crnogorskog, jedinog iskrenog i vjernog prijatelja Rusije!" Zna Sergej, ali Ranko ne zna.

Od jedinog i iskrenog, dođe Crna Gora do neiskrenog i nevjernog-sasvim sigurno, neprijatelja Rusije! Cijelo vrijeme, od vladike Danila
(18.vijek) pa do knjaza i potonjeg kralja Nikole I Petrović-Njegoša (20. vijek) , Crna Gora je bila na "platnom spisku" Petrograda koji koji je bio krvotok opstanka crnogorskog naroda. Tako je 1908.godina crnogorska kasa bila bogatija sa 128.062 rubalja!

Da nije bilo "ruskog carskog reza" ne bi bilo ni crnogorske države, a ni slobode. Nakon rusko-turskog rata 1877.-1878. godine Crna Gora je na Berlinskom kongresu dobila nezavisnost i izlazak na more. Teokratija, knjaževina i na kraju kraljevina, Crna Gora je opstala i ostala i danas kao republika, ali sa slabim kolektivnim sijećanjem onog dijela crnogoraca koji svoju slobodu duguju upravo onome kojeg danas odbacuju. Kontradiktornost današnje crnogorske države ogleda se u tome da se crnogorcu, izdanku čestitog junačkog koljena želi reći: "ti nijesi to što jesi, već jesi ono što nijesi!" Na djelu je revizija istorije neviđenih razmjera u kojoj se pokušava srušiti temelj a da kuća ostane postojana, što nije moguće.

*Stav autora ne odražava nužno stavove portala ADRIA


Napišite komentar ovdje
symbols left.
Niste prijavljeni
Unesite tražene podatke
Učitavam komentar The comment will be refreshed after 00:00.

Budite prvi koji komentariše ovu vijest


Povezani članci

Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Adria TV® 2022. All rights reserved. Made By  iv solution


Adria Management Services