"Tako bi se npr. moglo dogoditi da ukoliko osporeni propis ostane u pravnom poretku Crne Gore da zakonodavac u septembru mjesecu odluči da pomjeri rok za održavanje lokalnih izbora najkasnije za mart 2023. godine. S obzirom na navode ovog predloga, jasno je da su ispunjeni procesni uslovi da se ova predmet prioritetno razmatra na Ustavnom sudu", pojašnjavaju u saopštenju.
Dodaju da je jasno da je propis neustavan u cjelini, i u potpunosti protivan potvrđenim međunarodnim ugovorima. Prema tome, zakon nije usvojen dvotrećinskom većinom kako to Ustav nalaže, nego prostom.
"Pored toga, predstavlja direktno kršenje zabrane povratnog dejstva zakona, uzimajući u obzir da su izbori ranije raspisani za jun i jul ove godine. Dalje, sam predlagač ovakvog zakona je konstatovao da on treba biti privremena zamjena za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje je za takvu zakonodavnu aktivnost bila potrebna dvotrećinska većina", navodi DF.
Važno je, dodaju, naglasiti činjenicu da je sporni tekst o odlaganju izbora inkorporiran u Zakon o lokalnoj samoupravi, a ne u Zakon o izboru odbornika i poslanika, čime je predlagač svjesno zaobišao dvotrećinsko odlučivanje, iako se u pogledu materije regulisanja sporni tekst nesporno bavi uređenjem izbornog sistema i to u dijelu termina održavanja izbora.
"Dakle, prije donošenja spornog propisa već su bile donijete odluke o raspisivanju izbora. Bilo da su prijevremeni ili redovni izbori, a koji su već raspisani, svoje utemeljenje imali su i imaju u propisima koji su važili u momentu raspisivanja. Takođe, da bi bilo koja odredba bila legalna, mora uspiniti domaće i evropske standarde zakonitosti, a pravni osnov kod ovog zakona je u cjelosti izostao, buduću da je njime prekršen najviši pravni akt", navode u saopštenju.
Treba istaći, dodaju u ovom savezu, da su se izborne radnje za lokalne izbore počele odvijati po propisima koji su bili na snazi u vrijeme raspisivanja izbora, a osporenim aktom je došlo do stvaranja situacije koja je u cjelosti suprotna načelu vladavine prava i pravne sigurnosti.
U tom smislu je, primjera radi, Opštinska izborna komisija Budve utvrdila listu DF-a za taj grad čiji je nosilac Milo Božović. Iz ovoga je potpuno je jasno da je usvojeni zakon direktno protivan ostvarivanju biračkog prava.
"Imajući sve u vidu, DF predlaže da Ustavni sud Crne Gore svojim rješenjem hitno pokrene postupak ocene ustavnosti osporenog akta, te da nakon sprovedenog postupka ukine u cjelosti dopunu Zakona o lokalnoj samoupravi", zaključuju u DF-u.
"Tako bi se npr. moglo dogoditi da ukoliko osporeni propis ostane u pravnom poretku Crne Gore da zakonodavac u septembru mjesecu odluči da pomjeri rok za održavanje lokalnih izbora najkasnije za mart 2023. godine. S obzirom na navode ovog predloga, jasno je da su ispunjeni procesni uslovi da se ova predmet prioritetno razmatra na Ustavnom sudu", pojašnjavaju u saopštenju.
Dodaju da je jasno da je propis neustavan u cjelini, i u potpunosti protivan potvrđenim međunarodnim ugovorima. Prema tome, zakon nije usvojen dvotrećinskom većinom kako to Ustav nalaže, nego prostom.
"Pored toga, predstavlja direktno kršenje zabrane povratnog dejstva zakona, uzimajući u obzir da su izbori ranije raspisani za jun i jul ove godine. Dalje, sam predlagač ovakvog zakona je konstatovao da on treba biti privremena zamjena za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje je za takvu zakonodavnu aktivnost bila potrebna dvotrećinska većina", navodi DF.
Važno je, dodaju, naglasiti činjenicu da je sporni tekst o odlaganju izbora inkorporiran u Zakon o lokalnoj samoupravi, a ne u Zakon o izboru odbornika i poslanika, čime je predlagač svjesno zaobišao dvotrećinsko odlučivanje, iako se u pogledu materije regulisanja sporni tekst nesporno bavi uređenjem izbornog sistema i to u dijelu termina održavanja izbora.
"Dakle, prije donošenja spornog propisa već su bile donijete odluke o raspisivanju izbora. Bilo da su prijevremeni ili redovni izbori, a koji su već raspisani, svoje utemeljenje imali su i imaju u propisima koji su važili u momentu raspisivanja. Takođe, da bi bilo koja odredba bila legalna, mora uspiniti domaće i evropske standarde zakonitosti, a pravni osnov kod ovog zakona je u cjelosti izostao, buduću da je njime prekršen najviši pravni akt", navode u saopštenju.
Treba istaći, dodaju u ovom savezu, da su se izborne radnje za lokalne izbore počele odvijati po propisima koji su bili na snazi u vrijeme raspisivanja izbora, a osporenim aktom je došlo do stvaranja situacije koja je u cjelosti suprotna načelu vladavine prava i pravne sigurnosti.
U tom smislu je, primjera radi, Opštinska izborna komisija Budve utvrdila listu DF-a za taj grad čiji je nosilac Milo Božović. Iz ovoga je potpuno je jasno da je usvojeni zakon direktno protivan ostvarivanju biračkog prava.
"Imajući sve u vidu, DF predlaže da Ustavni sud Crne Gore svojim rješenjem hitno pokrene postupak ocene ustavnosti osporenog akta, te da nakon sprovedenog postupka ukine u cjelosti dopunu Zakona o lokalnoj samoupravi", zaključuju u DF-u.
"Tako bi se npr. moglo dogoditi da ukoliko osporeni propis ostane u pravnom poretku Crne Gore da zakonodavac u septembru mjesecu odluči da pomjeri rok za održavanje lokalnih izbora najkasnije za mart 2023. godine. S obzirom na navode ovog predloga, jasno je da su ispunjeni procesni uslovi da se ova predmet prioritetno razmatra na Ustavnom sudu", pojašnjavaju u saopštenju.
Dodaju da je jasno da je propis neustavan u cjelini, i u potpunosti protivan potvrđenim međunarodnim ugovorima. Prema tome, zakon nije usvojen dvotrećinskom većinom kako to Ustav nalaže, nego prostom.
"Pored toga, predstavlja direktno kršenje zabrane povratnog dejstva zakona, uzimajući u obzir da su izbori ranije raspisani za jun i jul ove godine. Dalje, sam predlagač ovakvog zakona je konstatovao da on treba biti privremena zamjena za sveobuhvatnu izbornu reformu, gdje je za takvu zakonodavnu aktivnost bila potrebna dvotrećinska većina", navodi DF.
Važno je, dodaju, naglasiti činjenicu da je sporni tekst o odlaganju izbora inkorporiran u Zakon o lokalnoj samoupravi, a ne u Zakon o izboru odbornika i poslanika, čime je predlagač svjesno zaobišao dvotrećinsko odlučivanje, iako se u pogledu materije regulisanja sporni tekst nesporno bavi uređenjem izbornog sistema i to u dijelu termina održavanja izbora.
"Dakle, prije donošenja spornog propisa već su bile donijete odluke o raspisivanju izbora. Bilo da su prijevremeni ili redovni izbori, a koji su već raspisani, svoje utemeljenje imali su i imaju u propisima koji su važili u momentu raspisivanja. Takođe, da bi bilo koja odredba bila legalna, mora uspiniti domaće i evropske standarde zakonitosti, a pravni osnov kod ovog zakona je u cjelosti izostao, buduću da je njime prekršen najviši pravni akt", navode u saopštenju.
Treba istaći, dodaju u ovom savezu, da su se izborne radnje za lokalne izbore počele odvijati po propisima koji su bili na snazi u vrijeme raspisivanja izbora, a osporenim aktom je došlo do stvaranja situacije koja je u cjelosti suprotna načelu vladavine prava i pravne sigurnosti.
U tom smislu je, primjera radi, Opštinska izborna komisija Budve utvrdila listu DF-a za taj grad čiji je nosilac Milo Božović. Iz ovoga je potpuno je jasno da je usvojeni zakon direktno protivan ostvarivanju biračkog prava.
"Imajući sve u vidu, DF predlaže da Ustavni sud Crne Gore svojim rješenjem hitno pokrene postupak ocene ustavnosti osporenog akta, te da nakon sprovedenog postupka ukine u cjelosti dopunu Zakona o lokalnoj samoupravi", zaključuju u DF-u.
Budite prvi koji komentariše ovu vijest
Adria TV® 2022. All rights reserved. Made By
Adria Management Services