Kao jedan od razloga za neuspjeh manjinske vlade Dobrosavljević nalazi činjenicu da su manjinske vlade ograničenog roka trajanja, te da striktno završavaju poslove zbog kojih su formirane.

"S druge strane, one su podložne kompromisima i ucjenama znatno više nego klasične vlade. Specifičnost Crne Gore u svemu tome je što se očekuje da jednu takvu vladu podrži Demokratska partija socijalista. DPS je i dalje najjača poslanička grupacija u Skupštini Crne Gore i teško je zamisliti situaciju u kojoj jedna takva grupacija prihvati da sama sebi suzbije ambicije u odnosu na političke subjekte koji imaju tri do pet poslanika maksimalno", navodi Dobrosavljević.
 
Tvrdi da je to nemoguća situacija, jer, u svojoj strukturi, Demokratska partija socijalista, još nije razvlašćena.

"Ako postoji nešto što bi se uslovno nazvalo duboka država u Crnoj Gori to bi bila njihova struktura u javnom sektoru, bezbjednosnom, sudstvu, tužilaštvu i finansijama. Četvrta, ali ne najmanja važna stvar u svemu ovome jeste pitanje stranaca. Kada se, prije dva mjeseca, negdje rodila ideja o manjinskoj vladi, ona je podrazumijevala stalni monitoring stranaca nad političkim procesima u Crnoj Gori, a prije svega, nad DPS-om, kako bi ga, na neki način, primorali da podržava takav koncept. Nakon dešavanja u Ukrajini, plašim se da tako nešto više nije u fokusu. Zapad nije u kapacitetu da u ovom trenutku vodi računa o problemima lokalnih političkih elita, nego je prosto zaokupljen događanjima u Ukrajini", ocjenjuje politički analitičar.

Kaže da je drugi problem koncepta manjinske vlade činjenica da u njemu učestvuju političke grupacije potpuno različitog političkog i ideološkog profila.

"Nezamislivo mi je da bi, recimo, SD i SDP podržale ono što su i Dritan Abazović i SNP najavili, između ostalog, kao prioritete te vlade - potpisivanje Temeljnog sporazuma, donošenje zakona o popisu, sprovođenje popisa, pristup Otvorenom Balkanu i slično", napominje.

A kada je u pitanju Temeljni ugovor Crne Gore sa Srpskom pravoslavnom crkvom, Dobrosavljević kaže da naročite probleme nije prepoznao, osim što je premijer Zdravko Krivokapić, kako kaže, na toj temi želio da izgradi politički performans koji bi mu donio političku korist.

"Da je bilo dobre volje, a nije bilo razloga da ne bude, jer je taj Ugovor već nekoliko puta bio usaglašavan, iz Patrijaršije nekoliko puta najavljivan da će biti potpisan, što u Podgorici, što u Beogradu, sve je to bilo odlagano. Dakle, ja ne vidim druge razloge, sem isključivo političke, i to krajnje sebičnih političkih razloga, odnosno želje da se nešto iskoristi kao jedna vrsta političkog poena u javnosti, za projekat stranke, koji je, sad je već očigledno, bio prioritet ljudi koji su činili dio ekspertske vlade vezan za premijera Krivokapića. Na sreću, donijet je, još za vrijeme ministra Leposavića, izmijenjeni Zakon o slobodi vjeroispovijesti.  Tako da, u principu, SPC i njene četiri eparhije na teritoriji Crne Gore normalno funkcionišu", naglašava Dobrosavljević.

On se nada da će neka buduća vlada, sa razvojem demokratskog procesa, obaviti taj posao.