ANALITIČAR O REGIONALNOJ INICIJATIVI

Drecun: Kritikujući Otvoreni Balkan Raško i Ranko disciplinuju Dritana

Analitičar Predrag Drecun kaže da u crnogorskoj vladi ministar vojni (Raško Konjević) i šef diplomatije (Ranko Krivokapić) kritikuju inicijativu „Otvoreni Balkan“ kako bi rušili autoritet premijera Dritana Abazovića, a ne zato što imaju viziju kojim putem Crna Gora treba da ide.

Drecun: Kritikujući Otvoreni Balkan Raško i Ranko disciplinuju Dritana

Analitičar Predrag Drecun kaže da u crnogorskoj vladi ministar vojni (Raško Konjević) i šef diplomatije (Ranko Krivokapić) kritikuju inicijativu „Otvoreni Balkan“ kako bi rušili autoritet premijera Dritana Abazovića, a ne zato što imaju viziju kojim putem Crna Gora treba da ide.
Pozicija: 1
Izvor vijesti: Dan
Podnaslov: ANALITIČAR O REGIONALNOJ INICIJATIVI
Tizer: Analitičar Predrag Drecun kaže da u crnogorskoj vladi ministar vojni (Raško Konjević) i šef diplomatije (Ranko Krivokapić) kritikuju inicijativu „Otvoreni Balkan“ kako bi rušili autoritet premijera Dritana Abazovića, a ne zato što imaju viziju kojim putem Crna Gora treba da ide.
Napiši komentar
Izvor vijesti: Dan
| .
Pozicija: 1
Izvor vijesti: Dan
Podnaslov: ANALITIČAR O REGIONALNOJ INICIJATIVI
Tizer: Analitičar Predrag Drecun kaže da u crnogorskoj vladi ministar vojni (Raško Konjević) i šef diplomatije (Ranko Krivokapić) kritikuju inicijativu „Otvoreni Balkan“ kako bi rušili autoritet premijera Dritana Abazovića, a ne zato što imaju viziju kojim putem Crna Gora treba da ide.
Napiši komentar
Izvor: Dan
.

Drecun: Kritikujući Otvoreni Balkan Raško i Ranko disciplinuju Dritana
Foto: Adria.tv
Foto: Adria.tv

Drecun je u razgovoru za Dan kazao da postoji pet osnovnih grupa faktora ili razloga za ovu integraciju i da makar četiri grupe razloga neupitno idu u korist „Otvorenog Balkana“.

” Cilj „Otvorenog Balkana“ je da, između ostalog, pruži veće mogućnosti za trgovinu, razmjenu studenata i podstakne integraciju u EU u državama članicama. Bar tako stoji u zvaničnim dokumentima. Statističari su izračunali da bi bržim protokom robe i kapitala između ovih zemalja došlo do ušteda više od 30 miliona sati potrebnih za prelazak granica ove tri zemlje svake godine. Svjetska banka kaže da bi se ovim projektom uštedjele 3,2 milijarde američkih dolara”, kaže Drecun.

On podsjeća da su Aleksandar Vučić, Edi Rama i Zoran Zaev 29. jula 2021. učestvovali na forumu za regionalnu ekonomsku saradnju u Skoplju i tom prilikom potpisali sporazume o kretanju robe, pristupu tržištu rada i saradnji u zaštiti od katastrofa.

“Tri države, Srbija, Albanija i Sjeverna Makedonija, nemaju nekih većih unutrašnjih političkih opstrukcija po pitanju ovog projekta. Potencijalne članice integracije mogle bi biti još i Crna Gora, BiH i Kosovo. Ono što pada u oči jeste da Crna Gora i Kosovo ne pokazuju eksplicitnu podršku ovome projektu, mada se u slučaju Crne Gore ta podrška ipak iskazuje i sa visokih zvaničnih mjesta. Činjenica je da premijer Abazović pokazuje dobru volju prema projektu. Zabrinjava političko soliranje šefa diplomatije i ministra vojnog, kao dva pojedinca koji su politički potpuno nezasluženo i poraženi na izborima sjeli u dvije vrlo značajne fotelje crnogorske vlade. Prije bih to nazvao političkom destrukcijom i namjernim rušenjem autoriteta premijera Abazovića, nego nekom jasnom vizijom bivšeg (sadašnjeg) i sadašnjeg (bivšeg) lidera jedne omanje stranke takozvanog procrnogorskog bloka”, rekao je Drecun.

Komentarišući informaciju da će 8. juna na skupu u Ohridu biti i premijer Abazović i predsjedavajući vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija, Drecun kaže da je to dobra vijest, koja uliva nadu da će „Otvoreni Balkan“ zaista postati otvoreni Balkan.

“Postoji pet osnovnih grupa faktora ili razloga za ovu integraciju: 1. ekonomski, 2. politički, 3. bezbjednosni 4. sociološki i 5. istorijski. Makar četiri grupe razloga neupitno idu u korist „Otvorenog Balkana“: ekonomski, bezbjednosni, sociološki i istorijski. Ove četiri grupe razloga mogu da se elaboriraju i logički i empirijski i mislim da će zaključak ogromne većine objektivnih analitičara ići u pravcu potpune opravdanosti ovog integracionog projekta. Slobodan protok robe, ljudi i kapitala, istorijske veze ovog prostora, krvne i prijateljske veze mnogih porodica koje žive u različitim državama, daju dovoljno motiva da se ovaj projekat realizuje”, kazao je Drecun.

On ističe da je očigledno da jedino politički razlozi, eksplicirani stavovima pojedinaca iz pojedinih država, egzistiraju kao remetilački faktor ovog projekta.

“Stvarni motivi jednog dijela političara sakriveni su iza verbalne ljubavi prema EU integracijama. Njihova poruka je nećemo OB jer smo već u vozu za EU. Pritom previđaju dvije činjenice: da je EU usporila prijem novih članica i da Crnu Goru čeka prijem u EU taman kao što čekamo Godoa, koji možda dođe, a možda i neće. Dok sam bio ministar u Vladi 2000. godine obećavano nam je da do 2008. godine možemo postati članica EU. Danas je polovina 2022. godine, sa nikakvim izgledima da u narednih pet godina ijedna zemlja iz OB postane članica EU. Ali, nama je obećano da ćemo biti prvi, uz malu rezervu – još ne znamo kad će se to desiti. Pa ispada da je bolje da čekamo neku veliku stvar koja se možda neće desiti nikad, nego vrlo izvjesnu, brzu i moguću integraciju nama sličnih društava i država”, istakao je Drecun.

On je dodao da je u prilog protivljenju „Otvorenom Balkanu“ dio crnogorskih zvaničnika ukalkulisao i sopstveni strah od toga da se Srbija samonametne svima nama kao velika i tako preko te inicijative ostvari ciljeve Ilije Garašanina.

“Slično se imputira i Albaniji sa neke druge političke strane. U tim strahovima pored nas prolaze milioni eura i dolara koje međunarodni partneri žele da ulože u region „Otvorenog Balkana“. Crna Gora može da bude veliki dobitnik ovog procesa. Postoji samo jedan uslov: da se pravila igre u ovoj integraciji poštuju. To je, po meni, jedini rizik. Da se ne ponove loša iskustva CEFTA, koju je u prvom redu minirala Hrvatska svojim fingiranim fitosanitarnim procedurama na granici, u kojima je roba izvoznika iz drugih država u Hrvatsku propadala goreći na suncu”, rekao je Drecun.

Smatra da je i međunarodni faktor velika podrška ovom projektu.

“Za iole pismenog političara jasno je da SAD daje otvorenu podršku ovom projektu. Usudiću se da ustvrdim, a sve na osnovu tajminga nekih događaja, da je bivši premijer Zdravko Krivokapić, inače ekstremno loše savjetovan premijer, ključnu grešku napravio kad je odbacio ideju „Otvorenog Balkana“. Mislim da je EU u jednom grejs periodu trenutno, koji će trajati sve dok se ne riješi energetski problem koji je izazvan poremećajem snabdijevanja EU ruskim energentima. Taj period će potrajati sve do 2027. godine, i to u najboljem slučaju”, ocijenio je Drecun.

On zato smatra da je za Crnu Goru bolje da uđe u „Otvoreni Balkan“, jer kao mala ekonomija promptno dobija dvadeset puta veće tržište nego što je crnogorsko. To su tržišta sličnog nivoa produktivnosti rada i kvaliteta usluga.

“U svakom slučaju, to su manje razlike nego što bi bile u odnosu na EU tržište. Zato smatram da protivnici „Otvorenog Balkana“ među članovima 43. Vlade čine lošu stvar za Crnu Goru pod plaštom nekog kvazielitizma, liječeći svoje evidentne komplekse više vrijednosti. Čak i da nas prime u EU za pet godina, što je teoretski minimum vremena koje će proći prije prijema, proces OB će nas učiniti vitalnijim u vrlo jakoj i opasnoj konkurenciji na EU tržištu. A koliko su protivnici „Otvorenog Balkana“ učinili za crnogorsku ekonomiju govori podatak da je za standard građana više uradio ekonomski trojac 42. Vlade nego sve vlade od 1990. godine. Kao građanin apelujem da ekonomski trojac 43. Vlade nastavi istim putem, te da ministar kapitalnih investicija podredi poziciju šefa stranke poziciji boljeg života svih građana Crne Gore. Uostalom, narod je davno rekao: bolje vrabac u ruci nego golub na grani. Problem je što mi goluba poznajemo, ali ne vidimo gdje je ta grana na kojoj trenutno sjedi”, zaključio je Drecun.


Napišite komentar ovdje
symbols left.
Niste prijavljeni
Unesite tražene podatke
Učitavam komentar The comment will be refreshed after 00:00.

Budite prvi koji komentariše ovu vijest


Povezani članci

Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Adria TV® 2022. All rights reserved. Made By  iv solution


Adria Management Services