Sagovornici Adria TV različito o 21. maju

Godišnjica referenduma: Jedino postali nezavisni od boljeg života

Prošlo je 16 godina otkako je Crna Gora obnovila nezavisnost. Sagovornici Adria TV različito tumače ovaj datum - za neke je istorijski, za neke mučan.

Godišnjica referenduma: Jedino postali nezavisni od boljeg života

Prošlo je 16 godina otkako je Crna Gora obnovila nezavisnost. Sagovornici Adria TV različito tumače ovaj datum - za neke je istorijski, za neke mučan.
Pozicija: 2
Izvor vijesti: Adria.tv
Podnaslov: Sagovornici Adria TV različito o 21. maju
Tizer: Prošlo je 16 godina otkako je Crna Gora obnovila nezavisnost. Sagovornici Adria TV različito tumače ovaj datum - za neke je istorijski, za neke mučan.
Prva polovina vijesti:

Poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović na ovu temu ima jasnu poruku.

"Što se mene tiče, i te 2006. godine, i danas, 2022. godine, i za sva buduća vremena - odgovor je NE. To je pravi odgovor bio i 2006. godine i za sva buduća vremena", kaže Vučurović.

Da je pitanje referenduma i dalje aktuelno potvrđuje i Bijela knjiga, koja broji više od 1.290 stranica, od čega 1.200 dokumenata. Jovan Markuš, njen priređivač, publicista i nekadašnji predsjednik Prijestonice Cetinje, sakupljajući dokumenta sastavlja Bijelu knjigu, u kojoj objašnjava da je legitimitet referenduma pod znakom pitanja.

Bijela knjiga, kaže on, svjedoči da je referendum pokraden.

"Ni jedan, jedini dokument iz te knjige do danas niko nije osporio. Da je nešto bilo kako ne treba - vjerovatno bi neko osporio. Ali kad vi pogledate dokumenta, sve što se radilo, i to vjerodostojna dokumenta, ne priča pričina, oni su davali matične brojeve mrtvorođene djece ljudima, da ne govorim o kupovini ličnih karata, koje su na gomile kupovane. Ima tamo u knjizi sve - imena i prezimena ko je to radio", navodi Markuš.

Vučurović ističe da je 21. maj 2006. godine jedan od najtežih dana za Crnu Goru. Ipak, kaže, Crna Gora se posljednjih godina vraća sebi i istorijskom identitetu, koji joj pripada.

"Posebno za onu tradicionalnu, istorijsku, istinsku Crnu Goru kada je razbijena zajednička država i kada je mafija odnijela pobjedu nad Crnom Gorom i nad njenim građanima. Datum kada je Montenegro, makar u tom trenutku, pobijedio istorijsku Crnu Goru. I danas, toliko godina nakon tog 21. maja, ispostavilo se kao tačno sve ono što smo mi govorili tada u predreferendumskom periodu i vidite i ovih dana da je mafija bukvalno okupirala Crnu Goru", naglašava poslanik DF-a.

O 21. maju se drugačijim osjećanjem govori funkcioner Socijaldemokratske partije Mirko Stanić.

"To je jedan od najznačajnijih datuma u modernijoj crnogorskoj istoriji. To je dan kada su hiljade crnogorskih patriota, koje su dugo čekale nezavisnu državu, imale priliku da olovkom donesu slobodu i nezavisnost, da donesu državnost Crnoj Gori, da obnove državnost koja je nasilno ukinuta 1918. godine. Svakako, to nije dan koji bi dijelio bilo koga u Crnoj Gori. To je dan kada svi zajedno treba da razmislimo što možemo da uradimo dobro za svoju zajednicu i svoje društvo, kako bi Crna Gora u budućnosti bila zemlja napretka, prosperiteta i bogatih i srećnih građana", kaže Stanić.

Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević postavlja niz pitanja - da li je crnogorsko društvo postalo obrazovanije, da li je ekonomski stabilnije, kakvi su benefiti obnove nezavisnosti...

"Da li su građani Crne Gore imali koristi od toga? Da li su počeli bolje da žive? Kako žive? To su prava pitanja na koja treba dati odgovor, odnosno, ko je, zapravo, dobitnik dobijanja nezavisnosti Crne Gore. Ni na jedan način ne želim da povrijedim osjećanja, niti da minimalizujem emotivni značaj koji to ima za određeni krug ljudi ili određene identitetske grupe, ali, sa druge strane, treba biti svjestan da je najveći dobitnik svega toga jedna nomenklatura koja je to uradila zarad svojih ličnih interesa i mogućnosti da dobije svoj privatni zabran, koji može da eksploatiše kako god hoće, bez obzira na realne interese građana", dodaje Dobrosavljević.

Šesnaest godina kasnije djela i dešavanja daju za pravo onima kojima su upozoravali da će Crna Gora postati privatna država, kao i da je malo toga ostvareno od obećanja o boljem životu građana.

Napiši komentar
Izvor vijesti: Adria.tv
| *
Pozicija: 2
Izvor vijesti: Adria.tv
Podnaslov: Sagovornici Adria TV različito o 21. maju
Tizer: Prošlo je 16 godina otkako je Crna Gora obnovila nezavisnost. Sagovornici Adria TV različito tumače ovaj datum - za neke je istorijski, za neke mučan.
Prva polovina vijesti:

Poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović na ovu temu ima jasnu poruku.

"Što se mene tiče, i te 2006. godine, i danas, 2022. godine, i za sva buduća vremena - odgovor je NE. To je pravi odgovor bio i 2006. godine i za sva buduća vremena", kaže Vučurović.

Da je pitanje referenduma i dalje aktuelno potvrđuje i Bijela knjiga, koja broji više od 1.290 stranica, od čega 1.200 dokumenata. Jovan Markuš, njen priređivač, publicista i nekadašnji predsjednik Prijestonice Cetinje, sakupljajući dokumenta sastavlja Bijelu knjigu, u kojoj objašnjava da je legitimitet referenduma pod znakom pitanja.

Bijela knjiga, kaže on, svjedoči da je referendum pokraden.

"Ni jedan, jedini dokument iz te knjige do danas niko nije osporio. Da je nešto bilo kako ne treba - vjerovatno bi neko osporio. Ali kad vi pogledate dokumenta, sve što se radilo, i to vjerodostojna dokumenta, ne priča pričina, oni su davali matične brojeve mrtvorođene djece ljudima, da ne govorim o kupovini ličnih karata, koje su na gomile kupovane. Ima tamo u knjizi sve - imena i prezimena ko je to radio", navodi Markuš.

Vučurović ističe da je 21. maj 2006. godine jedan od najtežih dana za Crnu Goru. Ipak, kaže, Crna Gora se posljednjih godina vraća sebi i istorijskom identitetu, koji joj pripada.

"Posebno za onu tradicionalnu, istorijsku, istinsku Crnu Goru kada je razbijena zajednička država i kada je mafija odnijela pobjedu nad Crnom Gorom i nad njenim građanima. Datum kada je Montenegro, makar u tom trenutku, pobijedio istorijsku Crnu Goru. I danas, toliko godina nakon tog 21. maja, ispostavilo se kao tačno sve ono što smo mi govorili tada u predreferendumskom periodu i vidite i ovih dana da je mafija bukvalno okupirala Crnu Goru", naglašava poslanik DF-a.

O 21. maju se drugačijim osjećanjem govori funkcioner Socijaldemokratske partije Mirko Stanić.

"To je jedan od najznačajnijih datuma u modernijoj crnogorskoj istoriji. To je dan kada su hiljade crnogorskih patriota, koje su dugo čekale nezavisnu državu, imale priliku da olovkom donesu slobodu i nezavisnost, da donesu državnost Crnoj Gori, da obnove državnost koja je nasilno ukinuta 1918. godine. Svakako, to nije dan koji bi dijelio bilo koga u Crnoj Gori. To je dan kada svi zajedno treba da razmislimo što možemo da uradimo dobro za svoju zajednicu i svoje društvo, kako bi Crna Gora u budućnosti bila zemlja napretka, prosperiteta i bogatih i srećnih građana", kaže Stanić.

Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević postavlja niz pitanja - da li je crnogorsko društvo postalo obrazovanije, da li je ekonomski stabilnije, kakvi su benefiti obnove nezavisnosti...

"Da li su građani Crne Gore imali koristi od toga? Da li su počeli bolje da žive? Kako žive? To su prava pitanja na koja treba dati odgovor, odnosno, ko je, zapravo, dobitnik dobijanja nezavisnosti Crne Gore. Ni na jedan način ne želim da povrijedim osjećanja, niti da minimalizujem emotivni značaj koji to ima za određeni krug ljudi ili određene identitetske grupe, ali, sa druge strane, treba biti svjestan da je najveći dobitnik svega toga jedna nomenklatura koja je to uradila zarad svojih ličnih interesa i mogućnosti da dobije svoj privatni zabran, koji može da eksploatiše kako god hoće, bez obzira na realne interese građana", dodaje Dobrosavljević.

Šesnaest godina kasnije djela i dešavanja daju za pravo onima kojima su upozoravali da će Crna Gora postati privatna država, kao i da je malo toga ostvareno od obećanja o boljem životu građana.

Napiši komentar
Izvor: Adria.tv
*

Godišnjica referenduma: Jedino postali nezavisni od boljeg života

Poslanik Demokratskog fronta Jovan Vučurović na ovu temu ima jasnu poruku.

"Što se mene tiče, i te 2006. godine, i danas, 2022. godine, i za sva buduća vremena - odgovor je NE. To je pravi odgovor bio i 2006. godine i za sva buduća vremena", kaže Vučurović.

Da je pitanje referenduma i dalje aktuelno potvrđuje i Bijela knjiga, koja broji više od 1.290 stranica, od čega 1.200 dokumenata. Jovan Markuš, njen priređivač, publicista i nekadašnji predsjednik Prijestonice Cetinje, sakupljajući dokumenta sastavlja Bijelu knjigu, u kojoj objašnjava da je legitimitet referenduma pod znakom pitanja.

Bijela knjiga, kaže on, svjedoči da je referendum pokraden.

"Ni jedan, jedini dokument iz te knjige do danas niko nije osporio. Da je nešto bilo kako ne treba - vjerovatno bi neko osporio. Ali kad vi pogledate dokumenta, sve što se radilo, i to vjerodostojna dokumenta, ne priča pričina, oni su davali matične brojeve mrtvorođene djece ljudima, da ne govorim o kupovini ličnih karata, koje su na gomile kupovane. Ima tamo u knjizi sve - imena i prezimena ko je to radio", navodi Markuš.

Vučurović ističe da je 21. maj 2006. godine jedan od najtežih dana za Crnu Goru. Ipak, kaže, Crna Gora se posljednjih godina vraća sebi i istorijskom identitetu, koji joj pripada.

"Posebno za onu tradicionalnu, istorijsku, istinsku Crnu Goru kada je razbijena zajednička država i kada je mafija odnijela pobjedu nad Crnom Gorom i nad njenim građanima. Datum kada je Montenegro, makar u tom trenutku, pobijedio istorijsku Crnu Goru. I danas, toliko godina nakon tog 21. maja, ispostavilo se kao tačno sve ono što smo mi govorili tada u predreferendumskom periodu i vidite i ovih dana da je mafija bukvalno okupirala Crnu Goru", naglašava poslanik DF-a.

O 21. maju se drugačijim osjećanjem govori funkcioner Socijaldemokratske partije Mirko Stanić.

"To je jedan od najznačajnijih datuma u modernijoj crnogorskoj istoriji. To je dan kada su hiljade crnogorskih patriota, koje su dugo čekale nezavisnu državu, imale priliku da olovkom donesu slobodu i nezavisnost, da donesu državnost Crnoj Gori, da obnove državnost koja je nasilno ukinuta 1918. godine. Svakako, to nije dan koji bi dijelio bilo koga u Crnoj Gori. To je dan kada svi zajedno treba da razmislimo što možemo da uradimo dobro za svoju zajednicu i svoje društvo, kako bi Crna Gora u budućnosti bila zemlja napretka, prosperiteta i bogatih i srećnih građana", kaže Stanić.

Politički konsultant Vladimir Dobrosavljević postavlja niz pitanja - da li je crnogorsko društvo postalo obrazovanije, da li je ekonomski stabilnije, kakvi su benefiti obnove nezavisnosti...

"Da li su građani Crne Gore imali koristi od toga? Da li su počeli bolje da žive? Kako žive? To su prava pitanja na koja treba dati odgovor, odnosno, ko je, zapravo, dobitnik dobijanja nezavisnosti Crne Gore. Ni na jedan način ne želim da povrijedim osjećanja, niti da minimalizujem emotivni značaj koji to ima za određeni krug ljudi ili određene identitetske grupe, ali, sa druge strane, treba biti svjestan da je najveći dobitnik svega toga jedna nomenklatura koja je to uradila zarad svojih ličnih interesa i mogućnosti da dobije svoj privatni zabran, koji može da eksploatiše kako god hoće, bez obzira na realne interese građana", dodaje Dobrosavljević.

Šesnaest godina kasnije djela i dešavanja daju za pravo onima kojima su upozoravali da će Crna Gora postati privatna država, kao i da je malo toga ostvareno od obećanja o boljem životu građana.


Napišite komentar ovdje
symbols left.
Niste prijavljeni
Unesite tražene podatke
Učitavam komentar The comment will be refreshed after 00:00.

Budite prvi koji komentariše ovu vijest


Povezani članci

Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Adria TV® 2022. All rights reserved. Made By  iv solution


Adria Management Services