Dugogodišnji novinar Jutarnjeg Željko Trkanjec navodi da je Crna Gora nakon izbora krenula u političku tranziciju, ali da je taj proces spor i težak.

"Treba razbiti strukture koje je godinama gradio Đukanović, a bez njega nema stabilne vlasti, istodobno onemogućavajući da prosrpske i proruske stranke zauzmu važne pozicije i zaprijete sjevernoatlantskoj sigurnosnoj strategiji. Prije izbora 2020. sam napisao da je Đukanović strukturalni problem crnogorske politike. U NATO je ušao jer je to bio strateški interes, ali u EU s njegovim modelom vladavine ne. Dok se ne riješi taj strukturalni problem kako bi se država mogla politički razvijati. I zato Crna Gora neće tako brzo u EU", ističe Trkanjec.

Novinar Jutarnjeg podsjeća da je sastanak Savjeta za stabilizaciju pridruživanje Crne Gore i EU u Podgorici rijetka situacija.

"Takvi se susreti u pravilu održavaju u Briselu. Ali, cijeli se Brisel upire pokazati da, nakon što su Moldavija i Ukrajina dobile status kandidatkinje, da Zapadni Balkan nije zaboravljen. I sve je to lijepo do trenutka dok se ne objave dokumenti sastanka Savjeta. Koji potvrđuju da i dalje postoje prepreke u ključnim pregovaračkim poglavljima (23, 24) vezanim za pravosuđe i temeljna prava te pravdu, slobodu i sigurnost. Sada ujedinjena u klaster. Citat: “Kada Crna Gora riješi sve preostale nedostatke u područjima slobode izražavanja i slobode medija, borbe protiv korupcije i organiziovanog kriminala, te ubrza i produbi reforme vezane za nezavisnost, profesionalizam i odgovornost pravosuđa, Crna Gora će moći preduzeti daljnje korake u procesu pristupanja. Učesnici su napomenuli da će dinamiku ovog posla odrediti Crna Gora.” Može se EU postaviti na trepavice, ali odgovornost i odluka leži na kandidatima. Nije EU kriva što je u Srbiji pao interes za pridruživanje, kriva je vlada Aleksandra Vučića koja deset godina tvrdi da je Rusija najbolji prijatelj", navodi se u tekstu Jutarnjeg lista.