PREGOVORI PRI KRAJU

Konatar: Nova vlada biće izglasana do 15. aprila

Pregovori o formiranju nove evropske vlade praktično su pri kraju i ona će biti izglasana do 15. aprila, kazao je potpredsjednik Građanskog pokreta (GP) URA Miloš Konatar.

Konatar: Nova vlada biće izglasana do 15. aprila

Pregovori o formiranju nove evropske vlade praktično su pri kraju i ona će biti izglasana do 15. aprila, kazao je potpredsjednik Građanskog pokreta (GP) URA Miloš Konatar.
Pozicija: 1
Izvor vijesti: MINA
Podnaslov: PREGOVORI PRI KRAJU
Tizer: Pregovori o formiranju nove evropske vlade praktično su pri kraju i ona će biti izglasana do 15. aprila, kazao je potpredsjednik Građanskog pokreta (GP) URA Miloš Konatar.
Prva polovina vijesti:

On je rekao da očekuje da početkom sljedeće sedmice mandatar Dritan Abazović obavijesti Skupštinu da je spreman da izloži ekspoze i javnosti predstavi sastav nove vlade.

“Pregovori su se praktično priveli kraju, imamo zaokružen set programskih prioriteta i djelovanja vlade. Očekujem da do kraja ove sedmice imamo i definitivnu sliku ko će biti u samoj vladi”, kazao je Konatar u intervjuu agenciji MINA.

Upitan koliko je realno da u novoj vladi budu i predstavnici Socijalističke narodne partije (SNP) i Socijaldemokratske partije (SDP) i Socijaldemokrate (SD), on je naveo da odgovor na to pitanje nameće sama situacija i potreba da Crna Gora krene naprijed.

“Mi smo i rekli da je jedan od motiva zašto smo krenuli u projekat nove, 43. vlade taj da pomirimo Crnu Goru i da država konačno krene naprijed, jer smo došli u fazu blokade našeg evropskog puta”, dodao je Konatar.

Kako je kazao, deblokiranje tog procesa podrazumijeva i izglasavanje funkcija u pravosuđu, koje se biraju u Skupštini.

Konatar je podsjetio da će, ukoliko u oktobru ne budu izabrane sudije Ustavnog suda, taj sud biti u blokadi.

“Kada je Ustavni sud u blokadi, praktično ne možemo sprovesti nijedan izborni proces, da ne govorimo o svim drugim posljedicama nefunkcionisanja Ustavnog suda”, rekao je Konatar.

On je rekao da je, takođe, potrebno izabrati vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i popuniti sastav Sudskog savjeta.

Sve to, kako je naveo, nameće da svi moraju da krenu da grade mostove saradnje.

“Ako stavimo ispred sebe ne ono što je partijski interes URA-e, SNP-a, SD-a ili SDP-a, već interes građana i Crne Gore, a to je da bude naredna članica Evropske unije (EU), onda ćemo svi imati obavezu da te mostove pomirenja i saradnje gradimo”, istakao je Konatar.

Na mandataru je, kako je kazao, da saopšti konačan sastav vlade i ko će definitivno biti u njoj.

“Svi ostali politički subjekti moraju ponijeti svoj dio odgovornosti, ukoliko stvarno želimo da mirimo Crnu Goru i idemo naprijed”, poručio je Konatar.

Na pitanje da li vjeruje da će SNP pristati da bude u vladi u kojoj su SD i SDP, sa ozbirom na to da ponavljaju stav Glavnog odbora da neće biti u vladi u kojoj su te dvije stranke, on je odgovorio da vjeruje da će SNP uraditi ono što je u interesu građana Crne Gore.

U interesu građana je, kako je rekao, da Crna Gora što prije dobije novu vladu.

Konatar je podsjetio da je i iz SNP-a poručeno da je svaki dan trajanja tehničke vlade na štetu građana i države.

On je kazao da očekuje da će SNP biti spreman da prihvati predlog mandatara.

“Naravno, poštujući dogovorene programske prioritete, koji jesu prihvatljivi SNP-u, i naravno poštujući onaj dio dogovora koji se odnosi na resore u vladi koji će pokrivati kolege iz SNP-a”, naveo je Konatar.

Prema njegovim riječima, bilo čije “zakucavanje” pozicija nije dobro.

“Mi se moramo dogovarati. Vidjećemo ko će sve biti u vladi, da li će biti i SD i SDP ili jedna od te dvije partije. U svakom slučaju, svi moramo pomalo popustiti da bi dobili građani i Crna Gora”, rekao je Konatar.

Odgovarajući na pitanje podržava li ulazak SD-a i SDP-a u vladu, on je kazao da je za njega, kao političara i javnog funkcionera, prihvatljivo sve što doprinosi pomirenju, napretku na evropskom putu i tome da Crna Gora bude naredna članica EU.

“Govorio sam o potrebi da imamo 49 poslanika u parlamentu koji će odblokirati evropski put Crne Gore. Vidjećemo ko će od političkih partija koje ste pominjali biti u vladi, a ko će se odlučiti da van nje pruža podršku samoj vladi”, dodao je Konatar.

On je istakao da je u svakom slučaju neophodan što širi konsenzus u Crnoj Gori.

“Krajnja odluka i najveća odgovornost za sastav i na kraju za rad vlade je na mandataru Abazoviću. Vidjećemo na kraju koje će rješenje on predložiti”, kazao je Konatar.

Na pitanje da li je DPS ikada uslovio podršku manjinskoj vladi ulaskom SD-a i SDP-a u vladu, on je odgovorio da u ovoj situaciji niko nije u poziciji da uslovljava, jer niko nema apsolutnu moć ili kontrolu nad samim procesom i da je sve stvar dogovora i potrebe da Crna Gora što prije izađe iz političke krize.

“Naravno, kao ozbiljni ljudi svi mi imamo različita viđenja o tome kako da izgleda sama vlada”, dodao je Konatar.

On je podsjetio da je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen koncept manjinske vlade saopšteno da u njoj ne mogu biti DPS i Demokratski front.

“A da za sve ono što je između ta dva politička pola u Crnoj Gori ostaje da razgovaramo, da se dogovaramo i vidimo koji je najbolji način da vlada krene da funkcioniše i da izađemo iz političke krize”, naveo je Konatar.

On očekuje da će najmanje 44 poslanika podržati vladu.

Konatar je dodao da bi volio da vlada dobije podršku ne 49, nego preko 50 poslanika.

“Da bismo se dogovorili o setu izbornih zakona, da bismo dogovorili sveobuhvatnu izbornu reformu, biće nam potrebna dvotrećinska većina, odnosno podrška 54 poslanika”, kazao je Konatar.

On je rekao da je u ovom trenutku najvažnije da se vlada formira i krene sa radom.

“A onda ćemo raditi na tome da se svakog dana stvara ta atmosfera da imamo veću podršku od onog broja poslanika koji će glasati za vladu u Skupštini”, dodao je Konatar.

On je kazao da vjeruje da će vršilac dužnosti predsjednika Skupštine Strahinja Bulajić zakazati sjednicu Skupštinu kada stigne zvaničan zahtjev od mandatara.

“Uostalom, ako će poštovati ono što je sam kazao - da se Skupština ne održava zato što mandatar nema većinu, postoji li boljeg načina da svi zajedno otkrijemo ko ima većinu u Skupštini, a ko nema, od toga da se sjednica održi”, naveo je Konatar.

On je kazao da je Bulajić i do sada imao obavezu da zakaže sjednicu parlamenta jer, kako je rekao, nije jedini problem to što Crna Gora nema funkcionalnu vladu.

Konatar je naveo da se politička kriza prenosi i na stanje u javnim finansijama.

Kriza u Ukrajini je, kako je dodao, takođe uticala na cijenu goriva, osnovnih životnih namirnica.

Konatar je kazao da je obaveza poslanika da, prije svega, usvoje izmjene Zakona o akcizama, kojima bi se smanjili iznosi akciza i cijena goriva, kao i akte koji se odnose na ukidanje poreza na dodatu vrijednost na osnovne životne namirnice.

“Tako da ostavimo po strani tematiku vlade, mi smo morali do sada imati sjednicu Skupštine na kojoj bi usvojili te zakone koji su od životnog značaja za građane Crne Gore”, istakao je Konatar.

On je dodao da Bulajić, kao potpredsjednik Skupštine, nema potrebe da brine o vladi.

“Crna Gora će dobiti novu 43. vladu. Njegova obaveza jeste da kada postoje zahtjevi, i od poslanika i vlade, da se skupština sazove”, rekao je Konatar.

On je naglasio da nije problem što nemamo vladu i sjednicu parlamenta, već je problem što to, nažalost, plaćaju građani Crne Gore.

Na pitanje da li su rezultati lokalnih izbora u Beranama i Ulcinju dali legitimitet manjinskoj vladi, Konatar je odgovorio potvrdno.

“Rezultati lokalnih izbora su dali podršku formiranju manjinske vlade”, kazao je Konatar.

Kako je naveo, u Ulcinju je najbolji rezultat ostvarila koalicija Za novi početak, okupljena oko GP URA.

“A u Beranama, pored svih napada, kolege iz SNP-a su ostvarile najbolji rezultat od svih političkih subjekata koji su do sada u tom gradu vršli lokalnu vlast”, rekao je Konatar.

Prema njegovim riječima, SNP u Beranama i URA u Ulcinju, kao budući konstituenti i najveći promoteri manjinske vlade, dobili su najveću podršku građana.

Konatar je kazao da je apsolutno jasno da su priča i koncept o navodnoj izdaji narodne volje potpuno propali i dobili najbolji odgovor od građana.

Prema njegovim riječima, sve što se dešavalo na lokalnim izborima je dalo jedno ubrzanje i potvrdu ispravnosti njihove politike i namjere da otpočnu proces da Crna Gora dobije novu vladu.

“Govorilo se da je 95 odsto građana protiv formiranja manjinske vlade, a dobili smo da su ubjedljiva većina u Ulcinju i praktično polovina građana Berana apsolutno dali podršku za sve ovo što radimo, da shvataju neophodnost pomirenja i vide evropsku budućnost Crne Gore”, istakao je Konatar.

Ključni cilj GP URA, kako je naglasio, jeste da Crna Gora bude naredna članica EU, i od toga neće odustati.

“Krenuli smo u formiranje manjinske vlade upravo zbog toga da bismo odblokirali evropski put Crne Gore i uradili sve da ona bude dio moderne evropske porodice”, poručio je Konatar.

Napiši komentar
Izvor vijesti: MINA
| *
Pozicija: 1
Izvor vijesti: MINA
Podnaslov: PREGOVORI PRI KRAJU
Tizer: Pregovori o formiranju nove evropske vlade praktično su pri kraju i ona će biti izglasana do 15. aprila, kazao je potpredsjednik Građanskog pokreta (GP) URA Miloš Konatar.
Prva polovina vijesti:

On je rekao da očekuje da početkom sljedeće sedmice mandatar Dritan Abazović obavijesti Skupštinu da je spreman da izloži ekspoze i javnosti predstavi sastav nove vlade.

“Pregovori su se praktično priveli kraju, imamo zaokružen set programskih prioriteta i djelovanja vlade. Očekujem da do kraja ove sedmice imamo i definitivnu sliku ko će biti u samoj vladi”, kazao je Konatar u intervjuu agenciji MINA.

Upitan koliko je realno da u novoj vladi budu i predstavnici Socijalističke narodne partije (SNP) i Socijaldemokratske partije (SDP) i Socijaldemokrate (SD), on je naveo da odgovor na to pitanje nameće sama situacija i potreba da Crna Gora krene naprijed.

“Mi smo i rekli da je jedan od motiva zašto smo krenuli u projekat nove, 43. vlade taj da pomirimo Crnu Goru i da država konačno krene naprijed, jer smo došli u fazu blokade našeg evropskog puta”, dodao je Konatar.

Kako je kazao, deblokiranje tog procesa podrazumijeva i izglasavanje funkcija u pravosuđu, koje se biraju u Skupštini.

Konatar je podsjetio da će, ukoliko u oktobru ne budu izabrane sudije Ustavnog suda, taj sud biti u blokadi.

“Kada je Ustavni sud u blokadi, praktično ne možemo sprovesti nijedan izborni proces, da ne govorimo o svim drugim posljedicama nefunkcionisanja Ustavnog suda”, rekao je Konatar.

On je rekao da je, takođe, potrebno izabrati vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i popuniti sastav Sudskog savjeta.

Sve to, kako je naveo, nameće da svi moraju da krenu da grade mostove saradnje.

“Ako stavimo ispred sebe ne ono što je partijski interes URA-e, SNP-a, SD-a ili SDP-a, već interes građana i Crne Gore, a to je da bude naredna članica Evropske unije (EU), onda ćemo svi imati obavezu da te mostove pomirenja i saradnje gradimo”, istakao je Konatar.

Na mandataru je, kako je kazao, da saopšti konačan sastav vlade i ko će definitivno biti u njoj.

“Svi ostali politički subjekti moraju ponijeti svoj dio odgovornosti, ukoliko stvarno želimo da mirimo Crnu Goru i idemo naprijed”, poručio je Konatar.

Na pitanje da li vjeruje da će SNP pristati da bude u vladi u kojoj su SD i SDP, sa ozbirom na to da ponavljaju stav Glavnog odbora da neće biti u vladi u kojoj su te dvije stranke, on je odgovorio da vjeruje da će SNP uraditi ono što je u interesu građana Crne Gore.

U interesu građana je, kako je rekao, da Crna Gora što prije dobije novu vladu.

Konatar je podsjetio da je i iz SNP-a poručeno da je svaki dan trajanja tehničke vlade na štetu građana i države.

On je kazao da očekuje da će SNP biti spreman da prihvati predlog mandatara.

“Naravno, poštujući dogovorene programske prioritete, koji jesu prihvatljivi SNP-u, i naravno poštujući onaj dio dogovora koji se odnosi na resore u vladi koji će pokrivati kolege iz SNP-a”, naveo je Konatar.

Prema njegovim riječima, bilo čije “zakucavanje” pozicija nije dobro.

“Mi se moramo dogovarati. Vidjećemo ko će sve biti u vladi, da li će biti i SD i SDP ili jedna od te dvije partije. U svakom slučaju, svi moramo pomalo popustiti da bi dobili građani i Crna Gora”, rekao je Konatar.

Odgovarajući na pitanje podržava li ulazak SD-a i SDP-a u vladu, on je kazao da je za njega, kao političara i javnog funkcionera, prihvatljivo sve što doprinosi pomirenju, napretku na evropskom putu i tome da Crna Gora bude naredna članica EU.

“Govorio sam o potrebi da imamo 49 poslanika u parlamentu koji će odblokirati evropski put Crne Gore. Vidjećemo ko će od političkih partija koje ste pominjali biti u vladi, a ko će se odlučiti da van nje pruža podršku samoj vladi”, dodao je Konatar.

On je istakao da je u svakom slučaju neophodan što širi konsenzus u Crnoj Gori.

“Krajnja odluka i najveća odgovornost za sastav i na kraju za rad vlade je na mandataru Abazoviću. Vidjećemo na kraju koje će rješenje on predložiti”, kazao je Konatar.

Na pitanje da li je DPS ikada uslovio podršku manjinskoj vladi ulaskom SD-a i SDP-a u vladu, on je odgovorio da u ovoj situaciji niko nije u poziciji da uslovljava, jer niko nema apsolutnu moć ili kontrolu nad samim procesom i da je sve stvar dogovora i potrebe da Crna Gora što prije izađe iz političke krize.

“Naravno, kao ozbiljni ljudi svi mi imamo različita viđenja o tome kako da izgleda sama vlada”, dodao je Konatar.

On je podsjetio da je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen koncept manjinske vlade saopšteno da u njoj ne mogu biti DPS i Demokratski front.

“A da za sve ono što je između ta dva politička pola u Crnoj Gori ostaje da razgovaramo, da se dogovaramo i vidimo koji je najbolji način da vlada krene da funkcioniše i da izađemo iz političke krize”, naveo je Konatar.

On očekuje da će najmanje 44 poslanika podržati vladu.

Konatar je dodao da bi volio da vlada dobije podršku ne 49, nego preko 50 poslanika.

“Da bismo se dogovorili o setu izbornih zakona, da bismo dogovorili sveobuhvatnu izbornu reformu, biće nam potrebna dvotrećinska većina, odnosno podrška 54 poslanika”, kazao je Konatar.

On je rekao da je u ovom trenutku najvažnije da se vlada formira i krene sa radom.

“A onda ćemo raditi na tome da se svakog dana stvara ta atmosfera da imamo veću podršku od onog broja poslanika koji će glasati za vladu u Skupštini”, dodao je Konatar.

On je kazao da vjeruje da će vršilac dužnosti predsjednika Skupštine Strahinja Bulajić zakazati sjednicu Skupštinu kada stigne zvaničan zahtjev od mandatara.

“Uostalom, ako će poštovati ono što je sam kazao - da se Skupština ne održava zato što mandatar nema većinu, postoji li boljeg načina da svi zajedno otkrijemo ko ima većinu u Skupštini, a ko nema, od toga da se sjednica održi”, naveo je Konatar.

On je kazao da je Bulajić i do sada imao obavezu da zakaže sjednicu parlamenta jer, kako je rekao, nije jedini problem to što Crna Gora nema funkcionalnu vladu.

Konatar je naveo da se politička kriza prenosi i na stanje u javnim finansijama.

Kriza u Ukrajini je, kako je dodao, takođe uticala na cijenu goriva, osnovnih životnih namirnica.

Konatar je kazao da je obaveza poslanika da, prije svega, usvoje izmjene Zakona o akcizama, kojima bi se smanjili iznosi akciza i cijena goriva, kao i akte koji se odnose na ukidanje poreza na dodatu vrijednost na osnovne životne namirnice.

“Tako da ostavimo po strani tematiku vlade, mi smo morali do sada imati sjednicu Skupštine na kojoj bi usvojili te zakone koji su od životnog značaja za građane Crne Gore”, istakao je Konatar.

On je dodao da Bulajić, kao potpredsjednik Skupštine, nema potrebe da brine o vladi.

“Crna Gora će dobiti novu 43. vladu. Njegova obaveza jeste da kada postoje zahtjevi, i od poslanika i vlade, da se skupština sazove”, rekao je Konatar.

On je naglasio da nije problem što nemamo vladu i sjednicu parlamenta, već je problem što to, nažalost, plaćaju građani Crne Gore.

Na pitanje da li su rezultati lokalnih izbora u Beranama i Ulcinju dali legitimitet manjinskoj vladi, Konatar je odgovorio potvrdno.

“Rezultati lokalnih izbora su dali podršku formiranju manjinske vlade”, kazao je Konatar.

Kako je naveo, u Ulcinju je najbolji rezultat ostvarila koalicija Za novi početak, okupljena oko GP URA.

“A u Beranama, pored svih napada, kolege iz SNP-a su ostvarile najbolji rezultat od svih političkih subjekata koji su do sada u tom gradu vršli lokalnu vlast”, rekao je Konatar.

Prema njegovim riječima, SNP u Beranama i URA u Ulcinju, kao budući konstituenti i najveći promoteri manjinske vlade, dobili su najveću podršku građana.

Konatar je kazao da je apsolutno jasno da su priča i koncept o navodnoj izdaji narodne volje potpuno propali i dobili najbolji odgovor od građana.

Prema njegovim riječima, sve što se dešavalo na lokalnim izborima je dalo jedno ubrzanje i potvrdu ispravnosti njihove politike i namjere da otpočnu proces da Crna Gora dobije novu vladu.

“Govorilo se da je 95 odsto građana protiv formiranja manjinske vlade, a dobili smo da su ubjedljiva većina u Ulcinju i praktično polovina građana Berana apsolutno dali podršku za sve ovo što radimo, da shvataju neophodnost pomirenja i vide evropsku budućnost Crne Gore”, istakao je Konatar.

Ključni cilj GP URA, kako je naglasio, jeste da Crna Gora bude naredna članica EU, i od toga neće odustati.

“Krenuli smo u formiranje manjinske vlade upravo zbog toga da bismo odblokirali evropski put Crne Gore i uradili sve da ona bude dio moderne evropske porodice”, poručio je Konatar.

Napiši komentar
Izvor: MINA
*

Konatar: Nova vlada biće izglasana do 15. aprila

On je rekao da očekuje da početkom sljedeće sedmice mandatar Dritan Abazović obavijesti Skupštinu da je spreman da izloži ekspoze i javnosti predstavi sastav nove vlade.

“Pregovori su se praktično priveli kraju, imamo zaokružen set programskih prioriteta i djelovanja vlade. Očekujem da do kraja ove sedmice imamo i definitivnu sliku ko će biti u samoj vladi”, kazao je Konatar u intervjuu agenciji MINA.

Upitan koliko je realno da u novoj vladi budu i predstavnici Socijalističke narodne partije (SNP) i Socijaldemokratske partije (SDP) i Socijaldemokrate (SD), on je naveo da odgovor na to pitanje nameće sama situacija i potreba da Crna Gora krene naprijed.

“Mi smo i rekli da je jedan od motiva zašto smo krenuli u projekat nove, 43. vlade taj da pomirimo Crnu Goru i da država konačno krene naprijed, jer smo došli u fazu blokade našeg evropskog puta”, dodao je Konatar.

Kako je kazao, deblokiranje tog procesa podrazumijeva i izglasavanje funkcija u pravosuđu, koje se biraju u Skupštini.

Konatar je podsjetio da će, ukoliko u oktobru ne budu izabrane sudije Ustavnog suda, taj sud biti u blokadi.

“Kada je Ustavni sud u blokadi, praktično ne možemo sprovesti nijedan izborni proces, da ne govorimo o svim drugim posljedicama nefunkcionisanja Ustavnog suda”, rekao je Konatar.

On je rekao da je, takođe, potrebno izabrati vrhovnog državnog tužioca u punom mandatu i popuniti sastav Sudskog savjeta.

Sve to, kako je naveo, nameće da svi moraju da krenu da grade mostove saradnje.

“Ako stavimo ispred sebe ne ono što je partijski interes URA-e, SNP-a, SD-a ili SDP-a, već interes građana i Crne Gore, a to je da bude naredna članica Evropske unije (EU), onda ćemo svi imati obavezu da te mostove pomirenja i saradnje gradimo”, istakao je Konatar.

Na mandataru je, kako je kazao, da saopšti konačan sastav vlade i ko će definitivno biti u njoj.

“Svi ostali politički subjekti moraju ponijeti svoj dio odgovornosti, ukoliko stvarno želimo da mirimo Crnu Goru i idemo naprijed”, poručio je Konatar.

Na pitanje da li vjeruje da će SNP pristati da bude u vladi u kojoj su SD i SDP, sa ozbirom na to da ponavljaju stav Glavnog odbora da neće biti u vladi u kojoj su te dvije stranke, on je odgovorio da vjeruje da će SNP uraditi ono što je u interesu građana Crne Gore.

U interesu građana je, kako je rekao, da Crna Gora što prije dobije novu vladu.

Konatar je podsjetio da je i iz SNP-a poručeno da je svaki dan trajanja tehničke vlade na štetu građana i države.

On je kazao da očekuje da će SNP biti spreman da prihvati predlog mandatara.

“Naravno, poštujući dogovorene programske prioritete, koji jesu prihvatljivi SNP-u, i naravno poštujući onaj dio dogovora koji se odnosi na resore u vladi koji će pokrivati kolege iz SNP-a”, naveo je Konatar.

Prema njegovim riječima, bilo čije “zakucavanje” pozicija nije dobro.

“Mi se moramo dogovarati. Vidjećemo ko će sve biti u vladi, da li će biti i SD i SDP ili jedna od te dvije partije. U svakom slučaju, svi moramo pomalo popustiti da bi dobili građani i Crna Gora”, rekao je Konatar.

Odgovarajući na pitanje podržava li ulazak SD-a i SDP-a u vladu, on je kazao da je za njega, kao političara i javnog funkcionera, prihvatljivo sve što doprinosi pomirenju, napretku na evropskom putu i tome da Crna Gora bude naredna članica EU.

“Govorio sam o potrebi da imamo 49 poslanika u parlamentu koji će odblokirati evropski put Crne Gore. Vidjećemo ko će od političkih partija koje ste pominjali biti u vladi, a ko će se odlučiti da van nje pruža podršku samoj vladi”, dodao je Konatar.

On je istakao da je u svakom slučaju neophodan što širi konsenzus u Crnoj Gori.

“Krajnja odluka i najveća odgovornost za sastav i na kraju za rad vlade je na mandataru Abazoviću. Vidjećemo na kraju koje će rješenje on predložiti”, kazao je Konatar.

Na pitanje da li je DPS ikada uslovio podršku manjinskoj vladi ulaskom SD-a i SDP-a u vladu, on je odgovorio da u ovoj situaciji niko nije u poziciji da uslovljava, jer niko nema apsolutnu moć ili kontrolu nad samim procesom i da je sve stvar dogovora i potrebe da Crna Gora što prije izađe iz političke krize.

“Naravno, kao ozbiljni ljudi svi mi imamo različita viđenja o tome kako da izgleda sama vlada”, dodao je Konatar.

On je podsjetio da je na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen koncept manjinske vlade saopšteno da u njoj ne mogu biti DPS i Demokratski front.

“A da za sve ono što je između ta dva politička pola u Crnoj Gori ostaje da razgovaramo, da se dogovaramo i vidimo koji je najbolji način da vlada krene da funkcioniše i da izađemo iz političke krize”, naveo je Konatar.

On očekuje da će najmanje 44 poslanika podržati vladu.

Konatar je dodao da bi volio da vlada dobije podršku ne 49, nego preko 50 poslanika.

“Da bismo se dogovorili o setu izbornih zakona, da bismo dogovorili sveobuhvatnu izbornu reformu, biće nam potrebna dvotrećinska većina, odnosno podrška 54 poslanika”, kazao je Konatar.

On je rekao da je u ovom trenutku najvažnije da se vlada formira i krene sa radom.

“A onda ćemo raditi na tome da se svakog dana stvara ta atmosfera da imamo veću podršku od onog broja poslanika koji će glasati za vladu u Skupštini”, dodao je Konatar.

On je kazao da vjeruje da će vršilac dužnosti predsjednika Skupštine Strahinja Bulajić zakazati sjednicu Skupštinu kada stigne zvaničan zahtjev od mandatara.

“Uostalom, ako će poštovati ono što je sam kazao - da se Skupština ne održava zato što mandatar nema većinu, postoji li boljeg načina da svi zajedno otkrijemo ko ima većinu u Skupštini, a ko nema, od toga da se sjednica održi”, naveo je Konatar.

On je kazao da je Bulajić i do sada imao obavezu da zakaže sjednicu parlamenta jer, kako je rekao, nije jedini problem to što Crna Gora nema funkcionalnu vladu.

Konatar je naveo da se politička kriza prenosi i na stanje u javnim finansijama.

Kriza u Ukrajini je, kako je dodao, takođe uticala na cijenu goriva, osnovnih životnih namirnica.

Konatar je kazao da je obaveza poslanika da, prije svega, usvoje izmjene Zakona o akcizama, kojima bi se smanjili iznosi akciza i cijena goriva, kao i akte koji se odnose na ukidanje poreza na dodatu vrijednost na osnovne životne namirnice.

“Tako da ostavimo po strani tematiku vlade, mi smo morali do sada imati sjednicu Skupštine na kojoj bi usvojili te zakone koji su od životnog značaja za građane Crne Gore”, istakao je Konatar.

On je dodao da Bulajić, kao potpredsjednik Skupštine, nema potrebe da brine o vladi.

“Crna Gora će dobiti novu 43. vladu. Njegova obaveza jeste da kada postoje zahtjevi, i od poslanika i vlade, da se skupština sazove”, rekao je Konatar.

On je naglasio da nije problem što nemamo vladu i sjednicu parlamenta, već je problem što to, nažalost, plaćaju građani Crne Gore.

Na pitanje da li su rezultati lokalnih izbora u Beranama i Ulcinju dali legitimitet manjinskoj vladi, Konatar je odgovorio potvrdno.

“Rezultati lokalnih izbora su dali podršku formiranju manjinske vlade”, kazao je Konatar.

Kako je naveo, u Ulcinju je najbolji rezultat ostvarila koalicija Za novi početak, okupljena oko GP URA.

“A u Beranama, pored svih napada, kolege iz SNP-a su ostvarile najbolji rezultat od svih političkih subjekata koji su do sada u tom gradu vršli lokalnu vlast”, rekao je Konatar.

Prema njegovim riječima, SNP u Beranama i URA u Ulcinju, kao budući konstituenti i najveći promoteri manjinske vlade, dobili su najveću podršku građana.

Konatar je kazao da je apsolutno jasno da su priča i koncept o navodnoj izdaji narodne volje potpuno propali i dobili najbolji odgovor od građana.

Prema njegovim riječima, sve što se dešavalo na lokalnim izborima je dalo jedno ubrzanje i potvrdu ispravnosti njihove politike i namjere da otpočnu proces da Crna Gora dobije novu vladu.

“Govorilo se da je 95 odsto građana protiv formiranja manjinske vlade, a dobili smo da su ubjedljiva većina u Ulcinju i praktično polovina građana Berana apsolutno dali podršku za sve ovo što radimo, da shvataju neophodnost pomirenja i vide evropsku budućnost Crne Gore”, istakao je Konatar.

Ključni cilj GP URA, kako je naglasio, jeste da Crna Gora bude naredna članica EU, i od toga neće odustati.

“Krenuli smo u formiranje manjinske vlade upravo zbog toga da bismo odblokirali evropski put Crne Gore i uradili sve da ona bude dio moderne evropske porodice”, poručio je Konatar.


Napišite komentar ovdje
symbols left.
Niste prijavljeni
Unesite tražene podatke
Učitavam komentar The comment will be refreshed after 00:00.

Budite prvi koji komentariše ovu vijest


Povezani članci

google play

Adria TV® 2022. All rights reserved. Made By  iv solution


Adria Management Services