"brutalna oponiranja prevazilaze poznata i uporedna iskustva"

Lekić: U Vladi funkcioniše više vlada

Lider Demosa i predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Lekić ocijenio je da je javna percepcija da u Vladi Crne Gore, u stvari, funkcioniše više vlada i da politička elita koja vodi državu ne daje utisak o dovoljnoj autonomnosti, niti o državnoj samosvijesti o dostojanstvu zemlje.

Lekić: U Vladi funkcioniše više vlada

Lider Demosa i predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Lekić ocijenio je da je javna percepcija da u Vladi Crne Gore, u stvari, funkcioniše više vlada i da politička elita koja vodi državu ne daje utisak o dovoljnoj autonomnosti, niti o državnoj samosvijesti o dostojanstvu zemlje.


Lekić: U Vladi funkcioniše više vlada
Foto: Adria.tv
Foto: Adria.tv

"Javna percepcija da u Vladi faktički funkcioniše više Vlada zasniva se na činjenici da toliko otvorena, ponekad i brutalna oponiranja u Vladi, pa i prema samom premijeru, prevazilaze poznata i uporedna iskustva u radu demokratskih i javno odgovornih vlada", rekao je Lekić za Dan.

Prema njegovim riječima, čak su uspostavljene nove većine za donošenje odluka, što Vladu, umjesto efikasnog djelovanja, pretvara u neku konfederalnu, lako blokirajuću instituciju.

"Očigledno je da sve to dopunski degradira javni autoritet Vlade", smatra lider Demosa.

On je kazao da ne vjeruje da je stepen stranog uticaja toliki da je Vlada usmjeravana tokom rješavanja mnogih domaćih i gorućih pitanja.

Kako je dodao, treba razlikovati uticaj Evropske unije, koju smo izabrali kao primaran cilj, preciznije naše članstvo u evropskoj zajednici, od drugih uticaja.

"Pritom se često pominje NATO, kojem neki na ovdašnjoj političkoj sceni daju daju gotovo religiozno značenje. Negdje se u takvom odnosu radi o neznanju, negdje o specifičnim interesima na unutrašnjem planu. Naime, zaboravlja se da NATO nije politička nego vojna organizacija i da u tom smislu, dakle vojnom i sigurnosnom, predstavlja značajno partnerstvo za Crnu Goru. NATO, kao što je praksa u drugim ozbiljnim i demokratskim državama, nije nikakva zamjena za naše autonomno odlučivanja na osnovu Ustava, niti je zamjena za uticaj EU, prije svega u ispunjavanju evropskih standard", kazao je Lekić.

Odgovarajući na pitanje da li smatra da u aktuelnoj vladi faktički postoje ili djeluje više vlada, on je istakao da treba razjasniti ciljeve i način formiranja poslednje vlade, preciznije sve pozadine te operacije.

"U prvom redu zbog građana, ali i zbog istorije. Ono što se pouzdano zna jeste da sadašnja vlast, sa politički dominantnim i nereformisanim DPS-om, nije nastala na raspoloženju i glasovima građana na izborima 20. avgusta 2022. godine", naglasio je Lekić.

On smatra da se snage bliske vlasti DPS-a, koje karakteriše visoka korupcija, kriminal u svim porama društva, ekonomska eksploatacija velike većine građana i rast siromaštva, vraćaju na staro, kao da nije ni bilo smjene vlasti na avgustovskim izborima.

"To je očigledno i svakom jasno u javnosti. Varaju se oni koji su lako ušli u ovu avanturu sa krupnim posledicama da građani to ne primjećuju, da posmatraju ravnodušno i da neće imati svoj odgovor prvom prilikom. Na izborima ili prije", rekao je Lekić.

On smatra i da se spoljna politika, za razliku od demokratskih država, ovdje vodi u užem krugu.

"Dijelom sa protagonistima koji ne sagledavaju opšti interes, već plasiraju svoje parcijalne interese i ideološke obrasce, uz javnu demonstraciju autokolonijalne svijesti. Nisam najsigurniji da cijela vlada o tome odlučuje i da je do kraja informisana. Crnogorski parlament je vjerovatno jedini, ili jedan od rijetkih u Evropi koji nije raspravljao o ratu u Ukrajni, o uzrocima i posledicama tog rata, posledicama na međunarodni ekonomski i bezbjednosni poredak, usvojenim sankcijama crnogorske vlade prema Rusiji, efektima sankcija, našim dilomatskim inicijativama za kompenziranje ili smanjena nastale štete itd", ukazao je Lekić.

Po njegovom mišljenju, zapleti oko potpisivanja Temeljnog ugovora sa Crkvom pokazuju da se parlamentarna većina uoči konstituisanja nije usaglasila oko dosta pitanja, između ostalog i oko odnosa prema Crkvi, konkretno potpisivanja Temeljnog ugovora.

"Iz sadašnje kakofonije u Vladi i u parlamentarnoj većini može se zaključiti da se ide na još jedan krug maltretiranja i svađanja građana oko crkveno-identitetskih pitanja. A sve je započeo, poslije burnih ličnih metamorfoza u pogledu nacije i Crkve, Milo Đukanović kada je na partijskom kongresu, kršeći ustav sekularne države, pokrenuo pitanje formiranja jedne nove crkve po sopstvenoj želji. Onda smo imali onaj pravno problematičan Zakon o vjerskim slobodama, litije, promjene izvršne vlasti sa njenim problematičnim i nedržavničkim repertoarom oko crkvenih pitanja. Nerijetko praveći štetu i državi i Crkvi. Sada se ulazi u novu fazu. Prave reforme mogu da i pričekaju", zaključio je Lekić.

Tražiću saslušanje ministara o slanju pomoći Ukrajini

Lekić će na sjednici Odbora za međunarodne odnose i iseljenika zakazanoj za 29. jun pokrenuti pitanje kontrolnog saslušanja ministara odbrane Raška Konjevića, vanjskih poslova Ranka Krivokapića i ekonomije i turizma Gorana Đurovića upravo oko spoljne politike Crne Gore, uključujući način usvajanja sankcija i vojne pomoći, kao i svih posledica tih odluka.

"U uslovima kada Vlada ne informiše parlament o navedenim pitanjima, koja su od visokog interesovanja građana, odlučio sam da pokrenem navedeno pitanje i da se o izvještajima ministara i Vlade i zaključcima odbora zatim raspravlja na plenarnoj sjednici parlamenta. Ono što znam jeste da će navedeni kompleks pitanja na odboru biti demokratski i transparenento raspravljen", istakao je Lekić.

TAGOVI


Napišite komentar ovdje
symbols left.
Niste prijavljeni
Unesite tražene podatke
Učitavam komentar The comment will be refreshed after 00:00.

Budite prvi koji komentariše ovu vijest


Povezani članci

Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Adria TV® 2022. All rights reserved. Made By  iv solution


Adria Management Services