IAKO SE RADI O TEHNIČKOJ AKTIVNOSTI POPIS GODINAMA UNAZAD OZBILJNO POLITIČKO PITANJE

Možda je najmanja na Balkanu, ali je teško izbrojati joj stanovnike: Popis u Crnoj Gori postaje nemoguća misija

Možda je najmanja zemlja na Balkanu, ali je teško izbrojati joj stanovnike- tako bi se, u najkraćem, mogao opisati problem sprovođenja popisa u Crnoj Gori.

Možda je najmanja na Balkanu, ali je teško izbrojati joj stanovnike: Popis u Crnoj Gori postaje nemoguća misija

Možda je najmanja zemlja na Balkanu, ali je teško izbrojati joj stanovnike- tako bi se, u najkraćem, mogao opisati problem sprovođenja popisa u Crnoj Gori.


Možda je najmanja na Balkanu, ali je teško izbrojati joj stanovnike:  Popis u Crnoj Gori postaje nemoguća misija
Foto: gov.me
Foto: gov.me

Ipak, situacija je daleko kompleksnija, i stručnjaci se slažu da je, iako tako ne bi trebalo da bude, popis godinama unazad ozbiljno političko pitanje. Iako je Temeljni ugovor između Srpske pravoslavne crkve i države Crne Gore, koje je bilo i u fokusu posjete crnogorskog premijera Dritana Abazovića Srbiji, pitanje oko koga se lome koplja u novoj vladi u Podgorici, izvjesno je da ono nije jedno, i da pitanje popisa takođe zauzima visoko mjesto na toj listi.

Crna Gora nije samo površinski najmanja na Balkanu, već i po broju stanovnika, jer prema posljednjem popisu ima 621.718 stanovnika. Međutim, i pored toga popis je, iako je obaveza, postao i više nego teško izvodljiv. Zašto?

Prema međunarodnim preporukama, države su u obavezi da na svakih 10 godina sprovedu popis stanovništva. U Crnoj Gori je popis, istorijski gledano, održan 10 puta, počevši od prvog 1879. godine u vrijeme kralja Nikole Petrovića.

Ipak, u 21. vijeku Crna Gora je dva puta odlagala popisivanje svog stanovništva. Najprije je popis iz 2001. godine odložen za 2003, a umesto da bude održan 2021. godine posljednji popis je odložen - pitanje je za kada.

"Ako ne bude popisa, neće biti ni vlade"

"Sledeće godine će sigurno biti popisa", rekao je, sad već bivši premijer Crne Gore Zdravko Krivokapić govoreći pred crnogorskom skupštinom u novembru 2021. godine.

To odlaganje razljutilo je Demokratski front, pojedinačno najjači parlamentarni politički savez sa čije izborne liste je Krivokapić izabran za premijera.

"Ukoliko ove godine ne bude popisa stanovništva neće biti ni ove Vlade", saopšteno je iz DF-a, što se nekoliko mjeseci kasnije i obistinilo.

Dostavila je Krivokapićeva vlada Predlog zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova Skupštini, ali on nije došao na red. Prestigao ga je zahtjev poslanika za izglasavanje nepovjerenja vladi. Uz pomoć glasova Demokratske partije socijalista, predvođenih poslanicima pokreta URA i manjina, vlada Zdravka Krivokapića ispraćena je u istoriju.

Međutim, perspektive za pitanje popisa nisu se mnogo promjenile. I novi mandatar, lider Građanskog pokreta URA Dritan Abazović suočio se, upravo na ovom pitanju, sa sukobljenim uslovima. Socijalistička narodna partija rekla je da ta stranka neće podržati vladu ako za ciljeve ne bude imala potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC i sprovođenje popisa. Na to je kontrirala Socijaldemokratska partija (SDP) koji su kazali da manjinska vlada neće imati podršku tih partija ukoliko njeni ciljevi budu potpisivanje Temeljnog ugovora sa SPC, popis i podrška inicijativi "Otvoreni Balkan".

Poslije mučnih višemjesečnih pregovora uspeo je Abazović da formira novu vladu i ubijedi obe partije za podršku njegovom sastavu ministara, a među drugima i smijenjeni DPS. U novim okolnostima, u nekoj od fioka Skupštine Crne Gore od 10. juna nalazi se Predlog zakona o o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova i čeka da dođe na svoj red. Pitanje je do kada.

Kamen spoticanja

Sam popis označava prikupljanje podataka do najnižeg teritorijalnog nivoa, kao što su naseljena mjesta i djelovi naselja. Podaci koji se prikupe pružaju informacije o specifičnostima stanovništva kao što su pol, starost, obrazovna struktura, bračni status, ekonomska aktivnost.

Takvi podaci značajni su zbog godišnje procjene broja stanovnika i projekcija za duži vremenski period, za mnoga demografska istraživanja, proučavanje migracionih tokova, ali i za ostvarivanje prava pripadnika nacionalnih manjina na osnovu broja onih koji se izjasne kao pripadnici pojedine etničke grupe.

Međutim, najvažniji podaci koji zanimaju političare su oni koji se odnose na nacionalnu i vjersku pripadnost građana, kao i na jezik kojim govore.

Razlog tome je što izjašnjavanje građana o vjeri, naciji i jeziku mora se odraziti na zakonska rješenja, koja manjinama pružaju odgovarajuća prava.

Ipak, u Crnoj Gori je bilo inicijative da se takva pitanja izostave. Centar za demokratsku tranziciju (CDT) predložio je 2020. godine da se prilikom popisa stanovništva ne prikupljaju podaci o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti i o jeziku.

Kao razlog za to naveli su da će tako popis proći bez političkih tenzija, bilborda, kampanja i promocije nacionalizma, što je, kako su ocijenili, dominiralo tokom popisa 2011. godine. Međutim, ta inicijativa je odbijena uz obrazloženje tadašnje vlasti i političkih aktera da građani moraju imati pravo da se slobodno izjasne o svojoj vjerskoj i nacionalnoj pripadnosti i da u skladu sa tim dobiju odgovarajuća građanska prava.

U aktuelnom predlogu zakona o popisu koji čeka da dođe na dnevni red aktuelne crnogorske vlade nalaze se pitanja o polu, datumu rođenja, bračnom statusu, državljanstvu, nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori.

"Ako lice ne želi da se izjasni o nacionalnoj, odnosno etničkoj pripadnosti, vjeri, maternjem jeziku i jeziku kojim lice uobičajeno govori, upisuje se odgovor "Ne želi da se izjasni", navodi se u predlogu vlade.

vladimir pavicevic

Što nije mogao Krivokapić, moći će Abazović?

Direktor Društva za istraživanje politike i političke teorije Vladimir Pavićević i novoizabrani savjetnik lidera SNP-a i potpredsjednika Vlade Vladimira Jokovića za Euronews Srbija kaže da je popis popis stanovništva prije svega jedna administrativna stvar čijom organizacijom vlast u državi pokazuje da je sposobna da upravlja zajednicom.

"Izjašnjavanje o nacionalnoj pripadnosti je samo jedno od mnoštva pitanja u anketi koja se popisom stanovništva radi i nema dileme da je organizovanje popisa dobra stvar za svaku državu i svako društvo", navodi Pavićević.

Na pitanje da li će aktuelna vlada, za razliku od Krivokapićeve moći da sprovede popis, Pavićević kaže da će on, prema njegovoj procjeni, biti održan u mandatu Abazovićeve vlade.

"Korisna je napomena da popis stanovništva ne bi trebalo da se preklopi sa vremenom održavanja izbora i to je sada glavna stvar jer u Crnoj Gori svako malo imamo neke izbore na različitim nivoima i za različite organe vlasti. Sve to znači da za popis treba odabrati period u kojem nećemo imati i izbore i u suštini to pitanje je još ostalo da se riješi", navodi on.

Novinar iz Crne Gore Marko Vešović za Euronews Srbija kaže da takođe očekuje da će aktuelna vlada uspjeti da sprovede popis i to do kraja godine.

"Siguran sam da će se popis desiti najvjerovatnije u drugoj polovini novembra nakon održavanja lokalnih izbora", kaže Vešović.

Umjesto rutinsko istraživanje o stanovništvu, poligon za političke igre

Prema posljednjem prebrojavanju stanovništva u Crnoj Gori iz 2011. godine, 278.865 građana izjasnilo se kao Crnogorci, a 178.110 kao Srbi.

Međutim, većinski, građani su rekli da govore srpski jezik – njih 265.895 što je 42,88 odsto, dok je 229.251 ili 36,97 reklo da govori crnogorski.

Vešović kaže da su u Crnoj Gori mnoga pitanja ispolitizovana, pa i pitanje nacionalne pripadnosti kao i odgovora na pitanje kojim jezikom govorite.

"Rezultati popisa će se definitivno koristiti u stranačke svrhe, tako je bilo i prilikom ranijih popisa. Ne bi trebalo od toga praviti toliku famu, ali kao što vidite to se dešava, a dešava se zato što dio političkih elita vidi da može da ubira političke poene plasirajući te priče o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti", ocenjuje on.

Sa druge strane, kao direktnog krivca za politizovanje pitanja popisa u Crnoj Gori, Pavićević navodi predsjednika države i lidera Demokratske partije socijalista Mila Đukanovića čija stranka je bila na vlasti 30 godina.

"Milo Đukanović je direktno uticao na to da se pitanje popisa stanovništva u Crnoj Gori politizuje do te mjere da se i oko tog pitanja dalje produbljuje podjele", smatra Pavićević, dodajući da je on pitanje popisa vidio kao temu koja mu može poslužiti za vještačku podjelu u državi.

Da je pitanje popisa postalo političko potvrđuje i premijer Abazović koji je naveo da se u društvima koja nemaju visok stepen političke kulture svako pitanje bespotrebno politizuje.

"To se dešava i sa popisom. Mi smo popis imali 2011. godine i popis se u svakoj državi održava svakih 10 godina. To su podaci koji treba da posluže da se zemlja strateški pozicionira u odnosu na određene oblasti", objašnjava Abazović i dodaje da će zamoliti sve političke subjekte u Crnoj Gori da popis ne koriste u političke svrhe.

Vešović kaže da ako veći dio političkih subjekata bude istrajan u namjeri da popis bude sproveden, protivljenje DPS neće biti kočnica.

"Mislim da će Demokratski front glasati u Skupštini za Predlog zakona o popisu, a dokaz za to su izjave njihovih najvažnijih funkcionera koji su rekli da je popis obaveza i da se oni lično zalažu da se on održi", rekao je on.

On smatra da aktuelna vlada ne bi mogla da se uruši zbog popisa, ali neodržavanje popisa može da dovede do povećanih političkih tenzija.


Napišite komentar ovdje
symbols left.
Niste prijavljeni
Unesite tražene podatke
Učitavam komentar The comment will be refreshed after 00:00.

Budite prvi koji komentariše ovu vijest


Povezani članci

Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Adria TV® 2022. All rights reserved. Made By  iv solution


Adria Management Services