KOLUMNA

''Srpski svet'' je i crnogorski

Kovanica ''srpski svet'' izaziva brojne polemike i negodovanja širom regiona, posebno u Crnoj Gori. Nedavno smo imali izjavu u kojoj se kaže "Otvoreni Balkan je drugo ime za srpski svet apsolutno ne daje nikakve benefite za Crnu Goru, već je vraća godinama unazad".

''Srpski svet'' je i crnogorski

Kovanica ''srpski svet'' izaziva brojne polemike i negodovanja širom regiona, posebno u Crnoj Gori. Nedavno smo imali izjavu u kojoj se kaže "Otvoreni Balkan je drugo ime za srpski svet apsolutno ne daje nikakve benefite za Crnu Goru, već je vraća godinama unazad".
Pozicija: 1
Izvor vijesti: Adria.tv
Podnaslov: KOLUMNA
Tizer: Kovanica ''srpski svet'' izaziva brojne polemike i negodovanja širom regiona, posebno u Crnoj Gori. Nedavno smo imali izjavu u kojoj se kaže "Otvoreni Balkan je drugo ime za srpski svet apsolutno ne daje nikakve benefite za Crnu Goru, već je vraća godinama unazad".
Napiši komentar
Izvor vijesti: Adria.tv
| Bojan Milić
Pozicija: 1
Izvor vijesti: Adria.tv
Podnaslov: KOLUMNA
Tizer: Kovanica ''srpski svet'' izaziva brojne polemike i negodovanja širom regiona, posebno u Crnoj Gori. Nedavno smo imali izjavu u kojoj se kaže "Otvoreni Balkan je drugo ime za srpski svet apsolutno ne daje nikakve benefite za Crnu Goru, već je vraća godinama unazad".
Napiši komentar
Izvor: Adria.tv
Bojan Milić

''Srpski svet'' je i crnogorski
Bojan Milić, novinar
Bojan Milić, novinar

Ono što je, međutim, tačno, jeste to da je ono što se smatra danas srpskim svijetom zapravo i crnogorski svet obrnuto. Jedno ne može bez drugog, prvo ne isključuje drugo i drugo je sasvim istovjetno prvom u osnovi. Srpske svetinje nisu ništa drugo do crnogorske, a crnogorske ništa drugo do srpske.

Ovo nije tvrdnja utemeljena u političkom već isključivo u religijskom smislu. Najvažniji činilac ''integracije crnogorskog i srpskog sveta'' jeste religija i ukoliko se krene od nje kao temelja doći će se do napretka i u političkoj saradnji.

Crna Gora i Srbija su modernu državnost potvrdile na Berlinskom kongresu 1878. godine, ali je neophodno sačuvati istinu i reći da je do takve nezavisnosti došlo zahvaljujući tome što je to bio rezultat borbe porobljenog pravoslavnog življa. Jasno je kao dan da je Crna Gora do 1852. godine i Danila Stankovog Petrović-Njegoša bila teokratija zasnovana na shvatanju da je pravosljavlje osnova svakog identiteta. Jedina institucija kojoj Srbija i Crna Gora duguju današnju političku nezavisnost, a nije politička jeste Srpska pravoslavna crkva.

Teško da bi mogli danas da govorimo o Otvorenom Balkanu i o drugim vidovima integracija da nije bilo SPC jer ne bi bilo ni dvije države-Crne Gore i Srbije. Ugaoni kamen crnogorsko-srpskog opstanka i ostanka na ovim prostorima jeste SPC i njeno djelovanje u razdoblju dugom 803 godine.  

Neophodno je prihvatiti istoriju onakvu kakva jeste, bez revizije, ne samo zbog istine već i iz praktičnih razloga. Utemeljivač najznačajnije srpske dinastije Nemanjića-Stefan Nemanja rođen je na prostoru današnje Crne Gore, nikada ne bi smjelo da se dogodi da se u Crnoj Gori danas na njega gleda kao na tuđina ili da ga u Srbiji gledaju stranim vladarem-kakav bi to paradoks bio. Ili, na primjer, da dinastiju Petrović-Njegoš danas nazivamo dijelom ''bosanskog svijeta'' jer im je porodična baština u današnjoj Zenici u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kristalno je jasno da su Stefan Nemanja, Sveti Sava, Sveti Petar Cetinjski, Sveti Vasilije Ostroški koliko srpski toliko i crnogorski i upravo oni čine međaš preko kojeg ne bi trebalo ići dalje jer odstupanje od shvatanja zajedničkog kolektivnog sjećanja vodi u dezintegraciju. Srpski svet je jednako ''opasan'' koliko i ''njemački svet'' ili ''jevrejski svet''.

Srbija i Crna Gora su nezavisne države, ali pripadaju jednom svijetu. Uzmimo na primjer današnju Saveznu Republiku Njemačku, daleko veće su razlike između Baden Vitemberga i Tiringije nego što su između Crne Gore i Srbije. Njima ne smeta da budu dio jedne njemačke države jer je interes pobijedio međusobne razlike, mi ne moramo biti dio jedne države, ali,htjeli ne htjeli-dio smo jednog svijeta. Isto kao što je Albanac u Crnoj Gori i Albanac u npr. Sjevernoj Makedoniji dio Albanskog svijeta i ne vidim ništa sporno po tom pitanju. Neophodno je razdvojiti političko od ne-političkog i pronaći faktore integracije koji mogu poslužiti svima na dobrobit na Balkanu, bez namjere da se partikularni interesi stave ispred državnih. Religija prevazilazi državne granice i neophodno je da se to iskoristi kao oruđe mira i kreiranja mirnodopske budućnosti generacijama koje dolaze. Većina građana u Crnoj Gori i Srbiji su pravoslavne vjeroispovjesti i SPC je bila, ostala i biće jedina institucija koja je narodna i ujedinjujuća. Ovakvo stanje stvari ne negira potrebu da se produbljuje saradnja između npr. muslimana iz Rožaja i onih u Tutinu.

Otvoreni Balkan jeste incijativa potekla od političkih člnilaca, ali, ako je to nekakav ''svet'' onda je crnogorski koliko i srpski. To je velika šansa da se Crna Gora uključi u ovu incijativu bez straha od nečije hegemonije. Prihvatanjem sebe i drugih kakvi zaista jesmo vodi prosperitetu svake vrste, kad mogu Bremen i Bavarska biti u jednoj državi, mogu i Crna Gora i Srbija sarađivati kao nezavisne države poštujući jedna drugu. Mogu, jer su, zahvaljujući zajedničkom porijeklu i zbog toga što imaju više onoga što ih spaja nego razdvaja, ''jedna duša sa dva tijela''.

Nije valjda da je neko i pomislio da optuži crnogorskog knjaza i kralja Nikolu I Petrović-Njegoša da je, u ono vrijeme kada su politički brakovi bili mogućnost uticaja, gradio nekakav crnogorski svet tako što je bio ''tast Evrope''. Crnogorske princeze su sobom nosile način života, vjeru, kulturu i način života čineći tako da cijeli svijet sazna za malenu Crnu Goru. Veliki je onda tada bio ''crnogorski svijet'' –od Apenina do Carske Rusije. Zaista, veliki. Veliki će biti i danas, ako se prihvati činjenica da je srpski svet i crnogorski. Da, vratiće srpski svet Crnu Goru unazad, ali ne po načinu života i teritorijalnih zavisnosti već u vrijeme kada je zajedništvo donosilo plodove prosperiteta.

*Stav autora ne odražava nužno stavove portala ADRIA


Napišite komentar ovdje
symbols left.
Niste prijavljeni
Unesite tražene podatke
Učitavam komentar The comment will be refreshed after 00:00.

Budite prvi koji komentariše ovu vijest


Povezani članci

Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije

Adria TV® 2022. All rights reserved. Made By  iv solution


Adria Management Services