Skip to main content

DRUGI KRUG PREDSJEDNIČKIH IZBORA

Turska odlučuje: Hoće li Erdogan ući u treću deceniju svoje vladavine?

Turska odlučuje: Hoće li Erdogan ući u treću deceniju svoje vladavine?


Zapad navija na Kemala Kiličdaroglua, istok drži palčeve Redžepu Tajipu Erdoganu, ali ko će od dvojice kandidata dobiti priliku da u narednih pet godina odlučuje o sudbini Turske u drugom krugu izbora odlučuju građani te zemlje.
Zapad navija na Kemala Kiličdaroglua, istok drži palčeve Redžepu Tajipu Erdoganu, ali ko će od dvojice kandidata dobiti priliku da u narednih pet godina odlučuje o sudbini Turske u drugom krugu izbora odlučuju građani te zemlje.


Turska odlučuje: Hoće li Erdogan ući u treću deceniju svoje vladavine?
Foto: Twitter

Da je odluka samo na Turcima, ističe i Erdogan, reagujući na skandalozne naslove medija poput britanskog „Ekonomista“ u kojima se širi kampanja protiv njega naslovima : „Spasimo demokratiju“, i „Erdogan mora da ode“.

„Nećete vi sa Zapada odlučivati, već će moja nacija odlučiti o tome“, ističe turski lider.

Dosadašnji predsjednik Turske uspio je da u prvoj rundi ostvari prednost koja bi se mogla pokazati kao ključna, budući da njegov izazivač kome su (zapadne) ankete predviđale ubjedljivu pobjedu nije uspio da „dobaci“ do Erdoganove popularnosti, odnosno izbornog rezultata od oko 49, 5 odsto glasova.

Takav bilans, međutim, iznenadio je, izgleda samo Zapad, budući da za istraživača i saradnika Instituta za evropske studije Srboljuba Peovića, rezultati izbora u Turskoj nisu bili pretjerano iznenađujući.

„Bilo je očekivano da će Erdogan dobiti više glasova, zato što su ankete u Turskoj dosta nepouzdane. One imaju tendenciju da izostave određene grupe stanovnika, poput dijaspore, birokrata i nacionalista, koji nemaju povjerenja u ankete. Dobra lekcija su izbori 2018. godine, kada su one promašile skoro sve“, rekao je on nedavno za RT Balkan.

Drugog vikenda maja, kada su Turci prvi put birali budućeg lidera zemlje, pokazalo se dakle, da ni najave da će inflacija i zakašnjeli odgovor države na razorne zemljotrese koštati Erdogana funkcije, jednostavno nisu bile tačne. Baza Erdoganove podrške, vidjelo se, baš je u ruralnim djelovima zemlje koji su i najviše pogođeni ovom katastrofom.

Zanimljivo je da je Erdogan ostvario ubjedljivu pobjedu u oblastima poput Gazijantepa u kom je dobio oko 60, odnosno Kahramanmaraša gdje je dobio čak 72 odsto glasova.

Sa pobjedom koja mu je izmakla bukvalno za dlaku (budući da se, po zakonima te zemlje, drugi krug glasanja ne bi ni održao da je osvojio još 0,5 procenata, odnosno ukupno 50 odsto glasova) Erdogan je dobio novi vjetar u leđa, a opozicija je, kako pojedini analitičari predviđaju, ostala demoralisana.

Na šok Zapada.

Ko je čiji kandidat?

Ali, šta se, naime, Erdoganu zamjera u tom dijelu svijeta i zašto ga nazivaju Putinovim kandidatom?

Problem je u tome što je turski predsjednik zemlju, koja je članica NATO-a transformisao iz vazala zapadnih politika u regionalnu silu i značajnog partnera svim drugim svjetskim silama.

Riječ je o državi koja ne igra kako Zapad svira, i koja se vodi isključivo svojim interesima, čak i kad oni, na zgražavanje Zapada podrazumijevaju održavanje dobrih odnosa sa Rusijom.

I dok Erdogan grabi ka ulasku u treću deceniju svoje vlasti, narod s njim zna na čemu je. U vremenima geopolitičke krize, pa i loše ekonomske situacije u samoj državi i periodu dok se zemlja tek oporavlja od teških posljedica zemljotresa, Erdogan je, ipak, poznat put.

Kiličdaroglu, kako možda najbolje sumira „Skaj njuz“, u svom zalaganju za članstvo Turske u EU, vodilje „u drugom i nepredvidivom pravcu“.

„Erdoganizam je oblik postkemalizma. Težiti zapadnjaštvu značilo je bojati se da nikada nećemo biti dovoljno zapadnjački. Očajnički tražiti članstvo u EU značilo je rizikovati da nikada ne bude prihvaćeni kao Evropljani i kompromitovati dio turskog identiteta podijelivši nacionalni suverenitet“, objasnio je prije nekoliko dana francuski „Mond“.

Sumirajući rezultate prvog kruga izbora list navodi da je tokom tog glasanja, turski „osjećaj (nacionalnog) ponosa koji je ponovo stečen u poslednjih 20 godina nadmašio strah od neizvjesne budućnosti“.

Erdoganov poraz u drugom krugu bi, kako vjeruje „Skaj njuz“ na Zapadu bio dobrodošao kao nagovještaj promjena i „pad jednog populističkog moćnika“, kog bi drugi možda mogli da slijede. Nade da će se to desiti su, kako ocenjuju oni – „splasnule“. Pozicija sadašnjeg predsjednika je, kako konstatuju – jača uoči drugog kruga izbora, pogotovo zbog toga što je 14. maja uspio da osvoji i vlast u parlamentu.

Šta kažu prognoze?

Da Erdogana čeka još jedan mandat, pokazuju i trenutna predizborna istraživanja, koja prognoziraju da će dosadašnji predsjednik Kiličdaroglua nadmašiti za najmanje pet procenata glasova. U prilog takvim anketama ide i činjenica da je trećeplasirani u prvom krugu izbora, Sinan Ogan, koji je osvojio oko pet odsto podrške, u drugoj rundi podržati sadašnjeg lidera.

„Predsjednik Tajip Erdogan pobio je prognoze o svojoj političkoj propasti na izborima u Turskoj, okupivši glasače snažnom mešavinom vjerskog konzervativizma i nacionalizma koji će u nedelju njegovu vladavinu uvesti u treću deceniju. Erdogan za to prvo mora da pobedi Kemala Kiličdaroglua u drugom krugu – ali zalet mu je sve veći od kako je sa solidnim vođstvom izašao iz prvog kruga, dok i analitičari u potpunosti očekuju njegovu pobjedu“, predvidio je uoči druge runde Rojters.

Najgori scenario mogao bi, međutim, da se dogodi, ako razlika između pobjednika i gubitnika bude tijesna. To bi, kako je analitičar Peović ocijenio za naš portal, moglo da izazove i jednu i drugu stranu da ospore rezultate.

„Ukoliko se bude brojao svaki glas, opozicija će biti u iskušenju da to ne prizna, a isto važi i za vlast, pa Tursku od nemira može spasiti velika pobjeda jednog ili drugog kandidata. Kampanja je već obilovala nasiljem, tako da nije isključeno da će atmosfera biti užarena. Opozicija je glasnija nego inače, nije isključeno da u slučaju male razlike dođe do nemira“, naglasio je on.

Da je „čista“ pobjeda najbolja opcija za mir u toj državi, pokazuje i Kiličdarogluova nedavna najava da neće rezultate prihvatiti u duhu fer pleja.

On je, naime, rekao da ne namjerava da preda zemlju aktuelnom lideru Redžepu Tajipu Erdoganu, nazvavši ga lažnim liderom orijentisanim na Rusiju. Moskvu je optužio da se miješa u održavanje izbora u toj zemlji.

Da turska opozicija neće tako lako prihvatiti izbornu volju građana, vidi se i iz toga što je nakon prvog kruga, na više hiljada izbornih mjesta podnela pritužbe protiv navodnih nepravilnosti budući da je aktuelni predsjednik Redžep Tajiip Erdogan na glasanju ostvario rezultat bolji od očekivanog.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci