Kako je zbog fiktivnog izvoza goriva državi nanošena višemilionska šteta

Dobro obaviješteni sagovornik Portala RTCG, koji više nije u aktivnoj službi, prisjeća se da su u oktobru 2003. godine zaplijenili sedam cisterni jedne kompanije iz Podgorice.

„Za te cisterne je utvrđeno da imaju falsifikovanu dokumentaciju o količini robe koju voze“, kaže njihov sagovornik, koji je učestvovao u toj akciji.

On je rekao da je već prvim mjerenjem, odmah nakon zapljene, utvrđeno da je količina goriva umanjena u prosjeku od jedan i po do tri hiljade litara po cisterni.　　　　

„U jednoj od sedam cisterni bilo je čak osam i po hiljada litara manje u odnosu na originalnu dokumentaciju“, rekao je.　　　

Vozači cisterni su pritvoreni, vozila parkirana u Beranama, gdje je tada bilo regionalno sjedište Uprave carina, ali ne za dugo. Prilike nijesu bile zrele i stvar je poslije dva-tri mjeseca jednaostavno „legla“.

Iz carine su u vezi sa tim slučajem tada objasnili kako nije bilo carinskog prekršaja i da je došlo do greške u premjeravanjima, kao i da oni nijesu zadržali vozila nego policija. 　　　　

Onda se ogradio i istražni sudija u tom predmetu koji je kazao da je naredio samo zadržavanje vozača cisterni zbog posjedovanja falsifikovane dokumentacije o količini robe koju voze, a ne i vozila.　　　　

Beranski policajci koji su se smrzavali na Kuli prateći mjesecima ovaj šverc, na kraju su ispali krivci što je čitava stvar izašla u javnost i došla do novinara. Cisterne su poslije izvjesnog vremena produžile put ka Kosovu sa drugim vozačima. 　　　　

„Koliko se sjećam taj postupak je sudski nastavljen u Podgorici i nemam saznanja kako je i da li je uopšte završen“, kaže sagovornik Portala RTCG. 　　　　

Ovaj slučaj s kraja 2003. godine je već zaboravljen, a tek kasnije se doznalo da je fiktivnim izvozom nafte crnogorski državni budžet samo tokom tri godine, 2006, 2007. i 2008, oštećen za najmanje dvadeset miliona eura. 　　　　

Upoređivanjem podatkaka crnogorskih carinika na Kuli, o nafti koja je izašla iz zemlje, sa podacima kosovskih carinika, o nafti koja je ušla u njihovu državu, došlo se do rezultata i proste računice da postoji razlika koja se mjeri desetinama miliona litara nafte ili iskazano finansijskim pokazateljima – desetinama miliona eura u samo te tri godine.　　　　

Mehanizam pljačke je bio jednostavan. Kada se nafta zaista izvozi, preduzeće nije bilo dužno da plaća carinu, akcize i porez na dodatu vrijednost. Ako se, međutim, nafta prodaje u Crnoj Gori – to se mora uraditi. Tako su fiktivnim izvozom švercerska preduzeća izbjegla plaćanje dažbina državi, iako je, kako se sumnja, ta količina nafte najvjerovatnije prodata u Crnoj Gori.　　　　

Upravo nakon toga su o organizovanom švercu preko Kule progovorili otpušteni pripadnici pogranične policije iz Rožaja, među kojima i Enver Dacić, koji je i danas u inostranstvu i ne smatra da su još zrele prilike za njegov povratak.　　　　

Uznemirenost je tada naglo porasla sa druge strane granice, među kosovskim policajcima i carinicima, od kojih je jedan, tridesetčetvorogodišnji Ljuan Ademaj, izvršio samoubistvo. 　　　　

On je bio komandir kosovske policije na punktu Kula prema Crnoj Gori, a u oproštajnom pismu, sa čijim sadržajem su, navodno, tada upoznati kosovski mediji, naveo je da je trpio pritisak funkcionera uključenih u šverc. 　　　　

Da je granica od Crne Gore prema Kosovu i za druge švercerske robe poroznija više nego što bi smjela biti odavno je upozoravano.

Portal RTCG je pisao o tome da se granični prelazi prema Kosovu i Srbiji mogu zaobići na makar desetak ilegalnih puteva, kojima prolaze čak i šleperi. Priče o švercu raznih vrsta roba na Kosovo i sa Kosova mimo carinskih punktova, odnosno šumskim putevima, djeluju fantastično kada se govori, recimo, u jednom slučaju o stotinu i više zaplijenjenih konja natovarenih cigaretama. 　　　　

Konje i terenska vozila, motore četvorotočkaše, kojima su šverceri opremljeni, zimi mijenjaju motorne sanke. Skoro nevjerovatno zvuči tvrdnja da se za šverc droge koriste čak i dresirani lovački psi koje albanski kriminalci dočekuju na Kosovu, oblepljuju selotejpom oko njih po kilogram-dva heroina i upućuju nazad u Crnu Goru svojim vlasnicima, „regularnim lovcima“.

Sagovornik Portala RTCG, osim o onom iz 2003. godine, govori i o velikom broju drugih slučajeva prekograničnog šverca koji su razotkriveni, ali su na čudne načine završavali u fiokama.

Promjene u vrhu policije u Odjeljenju bezbjednosti Rožaje prije mjesec dana, rezultirale su, međutim, za kratko vrijeme sa čak četiri velike akcije otkrivanja heroina, cigareta, marihuane tekstilne i druge akzicne robe.

„Nisu to u ovom trenutku takve dimenzije šverca kalkve subile tih godina, ali mislim da je i dalje politička volja ta koja će odlučiti da li će švercerski kanali biti potpuno zaustavljeni. U tom smislu je potrebna puna podrška policiji u Rožajama koja u poslednje vrijeme sve češće izvodi akcije i zaplenjuje švercovanu robu“, kazao je dobro obaviješteni sagovornik Portala RTCG.