Skip to main content

ek predložila, cg se dugo nećkala

ADRIA otkriva do kada pomjeramo kazaljke! Crna Gora izabrala ljetnje računanje vremena ali se čeka sugestija Evropske komisije

ADRIA otkriva do kada pomjeramo kazaljke! Crna Gora izabrala ljetnje računanje vremena ali se čeka sugestija Evropske komisije


Još 2018. godine Evropska komisija je predložila državama članicama Evropske unije da od 2019. godine prekinu sa praksom polugodišnjeg pomjeranja kazaljki na satu. Državama je ostavila slobodu da izaberu koji od dva modela – ljetnje ili zimsko računanje vremena. Međutim, Crna Gora je godinama neodlučna po ovom pitanju, ali i to bi uskoro trebalo da se promijeni.
Još 2018. godine Evropska komisija je predložila državama članicama Evropske unije da od 2019. godine prekinu sa praksom polugodišnjeg pomjeranja kazaljki na satu. Državama je ostavila slobodu da izaberu koji od dva modela – ljetnje ili zimsko računanje vremena. Međutim, Crna Gora je godinama neodlučna po ovom pitanju, ali i to bi uskoro trebalo da se promijeni.


ADRIA otkriva do kada pomjeramo kazaljke! Crna Gora izabrala ljetnje računanje vremena ali se čeka sugestija Evropske komisije
Ilustracija

Portal ADRIA je kontaktirao Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma tražeći odgovor kada će Crna Gora postupiti po preporukama Evropske komisije, te koje računanje vremena će biti odabrano.

U ministarstvu su nam saopštili da je Vlada Crne Gore po predpristupnim pregovorima ima obavezu usklađivanja sa Direktivom 2000/84/EZ o ljetnjem računanju vremena, donesenom 19. januara 2001. godine.

„U međuvremenu 2018. godine Evropska komisija pokrenula je debatu o svrsishodnosti dalje primjene ove direktive, a rezultat te debate je radna verzija direktive, što znači da kao takva nije usvojena pa ne postoje obavezujuće preporuke o računanju vremena. Međutim, kako je u agendi EU integracija u Poglavlju 1 ova obaveza predugo odlagana, Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma je sačinilo Nacrt Zakona o ljetnjem računanju vremena i u julu mjesecu isti stavilo na javnu raspravu“, ističu u ministarstvu.

Kako nije bilo sugestija na javnoj raspravi sada je Predlog zakona na međuresornom usaglašavanju, nakon čega će biti proslijeđen Evropskoj komisiji na sugestije.

„Ukoliko u međuvremenu ili poslije stupanja na snagu predmetnog Zakona Evropska unija odluči da stavi van snage ljetnje računanje vremena i Crna Gora će u skladu sa tim pomenuti propis staviti van snage ili izmijeniti“, dodaju u ministarstvu.

Po svemu sudeći već sledeće godine Crna Gora bi prestala sa pomjeranjem kazaljki na satu, te će ljetnje računanje vremena, koje počinje posljednje sedmice marta, jedino ostati.

Porijeklo promjene vremena

Upravo je političar, naučnik i pronalazač Bendžamin Frenklin1784. godine prvi predložio promjenu vremena zbog mjera štednje energije. Uradio je to dok je bio ambasador Sjedinjenih Država u Francuskoj, jer je ustajao u šest ujutru i gledao kroz prozor u sunce koje već uveliko sija. Smatrao je da se na ovaj način gubi mnogo sati svjetlosti jer su ljudi uveče morali da pale svijeće kako bi nastavili da rade po mraku. Sve to ga je navelo da pošalje pismo The Journal of Paris-u, u kom je predložio nekoliko mjera za uštedu energije i napisao tekst koji će bitno uticati na promjene po ovom pitanju u budućnosti.

Početkom 20. vijeka, do sličnog zaključka će doći i Vilijam Vilet koji je nakon doručka rano ujutru jahao svog konja i shvatio da stanovnici Londona spavaju dok je napolju dan. Da promjena ne bi bila previše nagla, predložio je da se ona uvede postepeno i povećava 20 minuta nedeljno.

Njegov predlog nije uzet u obzir, uglavnom zbog složenosti procesa. Ali i pored toga, obje ideje su poslužile da do prve zvanične promjene vremena u Sjedinjenim Državama i dođe 1916. godine. Dvije godine kasnije promjena vremena je postala zakonom regulisana u onim državama koje su odlučile da je poštuju, da bi u Drugom svjetskom ratu vlada primorala sve svoje članice da uspostave ljetnje računanje vremena radi uštede resursa i energije.

Da li ima svrhu?

Prilikom uvođenja promjena kao glavni razlog je navođena ekonomska korist, međutim mnogi se pitaju da li je to i danas ima svrhu i u kojoj mjeri. Stručnjaci tvrde da kada se uzme cio dan u obzir sat vremena uštede rano ujutru nema neki efekat, pogotovo ako znamo da će se svijetla popodne upaliti sat ranije, a da u nekim firmama vještačka svetla rade cio dan. I dodaju da je neophodno sprovoditi snažne mjere uštede energije kroz obnovljive izvore energije.

Takođe, često se mogu čuti primjeri kako iako je mijenjanje vremena u jesen i proljeće u Evropi tradicija, mnoge zemlje poput Bjelorusije i dela Rusije – to ne rade. Rusija je uvela promjenu vremena 1917. godine, ali je ta mjera trajala samo pet mjeseci, da bi na snagu opet stupila 1981. i trajala sve do 2011. godine kada je i konačno ukinuta. Dok npr. Japan nikada nije ni razmatrao uvođenje ove mjere, prenio je National Geographic.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci