Bjeković za ADRIU: Doprinos novinarstva slobodi javne riječi unaprijed ugrožen ako niste „naši“ ili „njihovi“

Kako ističe, rješavanju tog problema može doprinijeti široko otvaranje vrata svih medija svima, pod jednakim uslovima, na način koji će im omogućiti da iskažu svoje misli.

„I to je jedan od načina da se povrati poljuljano povjerenje između medija međusobno, kao i između javnosti i medija“, navodi Bjeković.

Ukazuje da su građani, velikim dijelom, nezadovoljni načinom na koji mediji plasiraju informacije.

„Jer više teže senzaciji nego informaciji“, napominje ombudsman.

Ocjenjuje da se kroz medijske slobode provlače i sadržaji kojima se krše prava i slobode građana, te da se sloboda izražavanja zloupotrebaljava.

„Mi u ovom trenutku imamo ogroman broj pritužbi građana da su ugroženi zbog određenih natpisa u medijima, a, sa druge strane, nemamo neki posebno efikasan mehanizam koji bi štitio njihova prava, njihovu čast, ugled, dostojanstvo, koji se najčešće nalazi na meti ovakvih vidova zloupotrebe slobode izražavanja“, dodaje Bjeković.

Na pitanje kako zaštititi novinare od napada i poboljšati njihov položaj, odgovara da, iako bi rekao da to izgleda „malo optimistički u ovom haosu koji nas opterećuje i kom prisustvujemo svakog dana“, postoji više mehanizama.

„A da li se oni upotrebljavaju – to je drugo pitanje. Ono što stalno pokušavam naglasiti to je, možda, nedostatak te novinarske solidarnosti, koji se vrlo često može vidjeti i, rekao bih, u jednom defanzivnom ili inertnom pristupu kada treba zaštiti kolegu“, ističe zaštitnik.

Drugi način je odgovornost na nivou samoregulacije.

„Ako ne možemo imati samoregulatorno tijelo – možemo imati samoregulatorne standarde. Treći način je da se koriste mehanizmi koji su zakonom predviđeni. Mada je kod nas malo teško posegnuti za takvim mehanizmima jer se to odmah doživljava kao vid pritiska na novinarstvo, što može da bude slučaj, ali ne mora. I, na kraju krajeva, mislim da je najoštrija osuda uvijek korektor najbolji, a to je osuda javnosti kada se zloupotreba javne riječi koristi za neke drugačije ciljeve od onih koji su kao ideja promovisani“, dodaje Bjeković.

Ukazuje i da sve institucije u Crnoj Gori, uključujući i sve građane i građanke, očekuju funkcionalnost Ustavnog suda.

„A naravno da je pritisak na svaku instituciju koja bi trebalo da, na neki način, supstituiše to što je trenutno Ustavni sud u svojevrsnoj blokadi“, kaže Bjeković.

Poručuje i da se građani uvijek mogu obratiti Zaštitniku kada su im povrijeđena prava radom državnog i drugih organa koji vrše javna ovlašćenja i to poštom, telefonom, zakazivanjem intervjua sa predstavnicima institucije ili onlajn.

„Građani ne treba da se plaše da neće imati dovoljno informacija, naši savjetnici će ih uputiti na to šta im je eventualno potrebno i kako da dopune pritužbu“, navodi i Bjeković i zaključuje da su vrata Zaštitnika otvorena možda i više nego bilo kog drugog tijela u Crnoj Gori.