Danas su Svete Trojice

Praznik se uvijek obilježava 50. dana posle Vaskrsa, pa ga neki nazivaju i Pedesetnica, odnosno obilježava se desetog dana posle Spasovdana.

Trojice se slave u spomen na događaj koji je opisan u Novom Zavjetu – silazak Svetog Duha na apostole. “Tada se svi ispuniše Duhom Svetim, pa počeše govoriti drugim jezicima – kako im je duh davao da govore.” (Djela apostolska 2;4).”

Naziva se Trojice kao simbol Svetog Trojstva – Boga Oca, Sina Isusa Hrista i Svetog Duha. Za ovaj dan se vezuju razni lijepi običaji i vjerovanja. Podovi u hramovima se prekrivaju travom, pored zidova se prislanjaju lipe ili grane drugog drveća, a ikone se kite cvijećem.

Ovaj običaj potiče još od prvih hrišćana, koji su ga pak preuzeli od Jevreja. Jevreji su na praznik Pedesetnice kitili svoje bogomolje i kuće grančicama, zelenilom, travom i cvijećem. To ih je podsjećalo na vrijeme kada su preko Mojsija dobili deset Božjih zapovesti, kao i na vrijeme lutanja po pustinji, posle bjekstva iz Misira, jer su u pustinji živjeli u kolibama od granja i lišća.

U hramovima vjernici pletu vjenčiće od trave koje nose kući za seću i zaštitu. Nekada su ove vjenčiće nosili u torbama kao zaštitu od nevolja i simbol radosti.

Stari običaj je da se na Svete Trojice organizuju i litije do polja i vinograda. Najvažnije je praznik proslaviti u radosti, ljubavi sa bližnjima, molitvi i vjeri.

Nakon praznika Svete Trojice, obilježavaju se Duhovski utorak i Duhovski ponedjeljak.