Deseti Montenegro Prajd pod sloganom „Nema više ali“ 8. oktobra u Podgorici

Knežević je na pres konferenciji za novinare napomenuo da će Neđelja ponosa, koja prethodi Prajdu, početi u ponedjeljak.

„Duge su se diskusije vodile o tome da li želimo da prajd bude više proslava ili protest, i ove i prethodnih godina. Svi/e smo svjesni/e potrebe da on i dalje bude protest te da svakim svojim aspektom govori o problemima na koje i dalje nailazimo, ali takođe smo svjesni/e praznine koju su godine bola ostavile u svakom/oj od nas i da proslava ljubavi u zajedništvu mora da je popuni i preplavi, pa on ne može biti samo protest“, kazao je Knežević.

On je rekao da je prilika da ponovo kaže da se neće zadovoljiti mrvicama i da će biti na prvoj liniji fronta, sve dok se borba ne završi slobodom. 

„Prajd je naša prilika da se sjetimo svega što smo preživjeli/e, ali i svega što smo postigli/e“, istakao je Knežević.

Napominje da je na njihovom putu bilo nebrojeno mnogo prepreka, ali da su zajedničkim snagama sve ih prevazišli.

„Svake godine nas je sve više prisutno i vidljivo na prajdu, ali i u svakodnevnom životu. Ostvarujemo ne samo pravne, već i društvene slobode“, rekao je Knežević.

Navodi i da je sve više naših porodica koje ih istinski prihvataju i podržavaju.

„Takođe, sve više gradimo svoje izabrane porodice u kojima dobijamo podršku koju zaslužujemo i koja nas osnažuje.  Borimo se za opstanak onoga što čini temelj porodice: podršku, ljubav, istrajnost i brigu“, kazao je Knežević.

Prema njegovim riječima, mladi ljudi su sve slobodniji i glasniji, a oni koji su tu odavno, iako možda umorni, ne odustaju.

“Uspjesi koje smo postigli tjeraju suze na oči, jer oni svjedoče i obećavaju bolje sjutra. Prajd je naš simbol nade u momentima kada djeluje kao da jezivoj nepravdi koju trpimo nema kraja“, istakao je Knežević.

Kako je kazao, nijesu birali da se „rodimo u svijet koji još uvijek nije dostigao maksimum svojih potencijala za ljubav i slobodu, ali ono što biramo je način na koji ćemo u njemu živjeti“.

“Mi biramo da se odupremo lancima, da vjerujemo u slobodu i da se za nju borimo. Zato ove godine poručujemo svima da u našoj borbi za naša ljudska prava NEMA VIŠE ALI….“, zaključio je Knežević.

Članica Organizacionog odbora, Jana Vlahović, rekla je da će ruta povorke ponosa ove godine biti proširena, i da se kreće sa Trga nezavisnosti. 

„Povorka ponosa planirana je za 16 sati, a ulazi će biti otvoreni od 15 sati“, saopštila je Vlahović.

Prema njenim riječima, svečano otvaranje Neđelje ponosa i proslava desetogodišnjice Montenegro prajda biti organizovano u Njegoševom parku sa početkom u 19 sati.

„U utorak, 4. oktobra. biće organizovan okrugli sto „Jednaki pred zakonom“, dok će u prostorijama Drop in centra u Podgorici biti organizovana radionica „Kvir kultura u online prostoru“ koja je namijenjena prvenstveno mladima“,dodala je Vlahović.

Zatim, kako je rekla, u galeriji 201 biće organizovana interaktivna izložba „Naše priče u borbi za slobodu“ u saradnji sa Asocijacijom Spektra.

„U srijedu ćemo organizovati Pride kafe pod nazivom „Nema više ali“ koji će okupiti predstavnike/ce civilnog sektora, političkih partija i članove/ice zajednice sa kojima ćemo razgovarati o načinima unapređenja LGBTIQ+ politika“, dodala je Vlahović.

Kako je navela, kasnije, u saradnji sa Kancelarijom za LGBTIQ lica, u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović“, organizovaće okrugli sto „Vršnjačko nasilje motivisano homofobijom i/ili transfobijom“.

„Nakon toga, Asocijacija Spektra će u prostorijama Drop in centra organizovati radionicu Trans sexed 101. U četvrtak, u prostorijama Drop in centra biće organizovana Genderbender žurka, dok će u petak u Kući zdravlja biti organizovana panel diskusija „Deset godina povorke ponosa u Podgorici“, zaključila je Vlahović.

Aktivista za ljudska prava i član Organizacionog odbora, Dragan Sošić, kazao da institucije sistema ne obavljaju svoj posao, kao i da je došlo do zastoja u sprovođenju LGBT strategije.

“Sve je vidljivija homofobija i govor mržnje u javnosti i, i dalje, veliki dio posla je na teretu zajednice, organizacija koje se bave LGBTIQ pravima i njihovim saveznicima i prijateljima-aktivistima”, dodao je Sošić.

On je, između ostalog, poručio da zahtijevaju da institucije budu odgovorne i preuzmu inicijativu.

“Zahtijevamo da se omogući potpuna primjena važećih zakona, sprovođenje tih zakona kroz donošenje podzakonskih akata i tehničko sprovođenje tih zakona. Posebno tražimo, kao vrlo važno, edukaciju lica odgovornih za sprovođenje tih pozitivnih propisa”, istakao je Sošić.

Poručuje da žele sigurniju društvenu sredinu, kao i da se govor mržnje sankcioniše i pokaže nulta tolerancija prema bilo kojem obliku nepoštovanja zajednice, naročito ako dolazi od donosioca i donositeljki odluka.

“Zahtijevamo da hormonska terapija bude besplatna i dostupna svima. Zahtijevamo da se o različitim seksualnim orijentacijama i rodnim identitetima uči u školama, kao i punu primjenu Strategije za unapređenje kvaliteta života LGBTIQ osoba u Crnoj Gori”, naveo je Sošić.