Skip to main content

velika izloženost društvenim mrežama može biti krivac za loš san i depresiju

Generacije zavisnika od društvenih mreža

Generacije zavisnika od društvenih mreža


Svaki dan gledamo djecu sa telefonima, u svojim domovima, kafićima, parku, igralištu… Ne znaju za život bez interneta i društvenih mreža, a granica uzrasta djece koja koriste popularne platforme sve je niža. Često se čuje negodovanje roditelja, ali čini se da je teško ograničiti to zadovoljstvo djetetu koje je odraslo uz sadržaje sa TikTok-a i Instagrama. Većina mladih kaže da ne može zamisliti dan bez mobilnog telefona i da je prva stvar koju radi po buđenju provjeravanje društvenih mreža. Dok su izloženi sve brojnijim sadržajima na raznim platformama ni ne primjećuju da postaju zavisni.
Svaki dan gledamo djecu sa telefonima, u svojim domovima, kafićima, parku, igralištu… Ne znaju za život bez interneta i društvenih mreža, a granica uzrasta djece koja koriste popularne platforme sve je niža. Često se čuje negodovanje roditelja, ali čini se da je teško ograničiti to zadovoljstvo djetetu koje je odraslo uz sadržaje sa TikTok-a i Instagrama. Većina mladih kaže da ne može zamisliti dan bez mobilnog telefona i da je prva stvar koju radi po buđenju provjeravanje društvenih mreža. Dok su izloženi sve brojnijim sadržajima na raznim platformama ni ne primjećuju da postaju zavisni.


Generacije zavisnika od društvenih mreža
Foto: Ilustracija

Psihološkinja Marija Babić u razgovoru za Portal RTCG kazala je da je primjetna sve veća zavisnost od društvenih mreža kod mladih i da se granica uzrasta koja koristi razne platforme značajno pomjerila na niže.

Ukazuje na to da prevelika izloženost društvenim mrežama značajno doprinosi sve većoj pojavi anksioznosti kod mlađe generacije.

„Neizlaganje realnim socijalnim situacijama, manjak realnog iskustva, nedostatak pojedinih informacija, selektivno plasiranje sadržaja kreira jednu manje stvarnu sliku o ljudima i događajima. Nijesmo svi u situaciji da tu sliku protumačimo na jednako realističan način jer se nalazimo u raznim socioemocionalnim stadijumima, pa je mladima dodatno i zbog toga potrebna podrška“, objašnjava Babić.

Ona ističe da socijalna anksioznosti ili strah od procjene nekompetentnosti od strane nama bitnih ljudi naročito dolazi do izražaja kada je sve transparentno i kada su te procjene dostupne svima na uvid, a da su tome naročito skloni mladi ljudi.

Mnoga svjetska istraživanja pokazuju povezanost porasta samoubistava među tinejdžerima od kada je krenula ekspanzija masovnog korišćenja društvenih mreža. Komentarišući kako negativni komentari utiču na djecu i njihovo mentalno zdravlje, Babić poručuje da sve zavisi od ličnosti i rada na sebi, ali da su tu djeca najslabija jer nemaju dovoljno razvijenu svijest.

„Izlaganje takvim komentarima nekada je i korisno u smislu prevazilaženja ovog straha. Međutim, u tom uzrastu djeca su manje sklona ovakvom načinu rada na sebi jer još uvijek ne percipiraju stvari na ovaj način. Tu je opasnost. Kako će se svako dijete nositi sa ovim stvarima je do djeteta, ali i roditelju koji treba pronaći najbolji mogući način da o tome sa djetetom razgovara i uputi ga što se to tamo na nekoj društvenoj mreži dešava“, istakla je Babić.

Stručnjaci često upozoravaju na to da velika izloženost društvenim mrežama može biti krivac za loš san i depresiju.

„Bitno je uvijek obratiti pažnju na kritičko mišljenje i to koliko smo sposobni da napravimo razliku između društvenih mreža i stvarnosti. Sadržaji nas jednako uznemiravaju, ali način na koji su nam ti sadržaji plasirani kad smo u virtuelnom svijetu svakako nosi veći broj podražaja i intenzivniji su. Tada su i naša doživljavanja nekih stvari emotivno jače obojena“, kazala je Babić.

Zabrana korišćenja društvenih mreža

TikTok jedna je od najbrže rastućih društvenih mreža i veoma je popularan među mladima. Istraživanja su pokazala da 41 odsto korisnika ove društvene mreže ima manje od 24 godine.

Mnoge zemlje pokušavaju da obuzdaju prekomjernu i potencijalno štetnu upotrebu društvenih mreža kao što su Facebook, Instagram, TikTok.

U Crnoj Gori u martu prošle godine pokrenuta je peticija za zabranu društvene mreže TikTok, a obrazac za elektronsko potpisivanje bio je objavljen i na sajtu Skupštine Crne Gore. Potpisnici peticije “Zabraniti TikTok u Crnoj Gori” su tada poručili da je algoritam ove platforme opasniji od Fejsbuka i ostalih društvenih mreža jer prilikom samog prijavljivanja nudi mnoštvo nefiltriranog, eksplicitnog ali i vulgarnog sadržaja.

Korišćenje društvenih mreža teško je zabraniti djeci, ukazuje Babić, a naročito u adolescentskom periodu.

„Možda ćete uspjeti kod kuće, ali napolju ne. Povjerenje, kao ključ realnog sagledavanja ovog virtuelnog svijete je važno, ali i sam razgovor od strane roditelja a u vezi onoga što se na društvenim mrežama plasira. Kritički uvijek sagledavati zajedno dobre i loše strane sadržaja – koliko god smo u mogućnosti, a nije uvijek lako“, poručuje Babić.

Predstavnički dom američke savezne države Floride početkom godine odobrio je zakon kojim se zabranjuje djeci mlađoj od 16 godina pristup društvenim mrežama, nakon sličnih akcija u nekoliko drugih američkih saveznih država sa ciljem da se smanji onlajn rizik za mlade tinejdžere.

Zakon je usvojen sa 106 glasova za i 13 protiv, a mjera će zahtijevati od društvenih mreža da uklone naloge svakoga mlađeg od 16 godina i tražiće se verifikacija za osobe od trećih lica da nadgledaju mlade, prenio je Rojters. To znači da roditelji primaju nedjeljna obavještenja o količini vremena koje je dijete provelo na mreži. Kada dostignu ograničenje od 60 minuta, tinejdžeri će za nastavak korišćenja moći da unesu šifru roditelja, ako im oni to dozvole.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci