Skip to main content

U Crnoj Gori

Godišnje se obavi više od 800 abortusa, najviše namjernih

Godišnje se obavi više od 800 abortusa, najviše namjernih


U Crnoj Gori se godišnje u prosjeku izvrše 833 abortusa, od kojih je većina namjernih, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ) dostavljeni “Danu”.
U Crnoj Gori se godišnje u prosjeku izvrše 833 abortusa, od kojih je većina namjernih, pokazuju podaci Instituta za javno zdravlje (IJZ) dostavljeni “Danu”.


Godišnje se obavi više od 800 abortusa, najviše namjernih
Foto: Freepik

Ipak, kada se taj podatak uporedi sa onima iz posljednje Strategije za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja, koja je važila za period od 2013. do 2020. godine, a prema kojoj je godišnje prekidano 1.400 trudnoća, može se zaključiti da je broj abortusa u našoj državi smanjen.

Prije desetak dana u svjetskim medijima odjeknula je informacija da je Francuska postala prva zemlja na svijetu koja je u Ustav uključila pravo na abortus.

Međutim, iz NVO Centar za demokratsku tranziciju ukazali su da je nešto slično imala i Jugoslavija i to u Ustavu iz 1974. To pravo je opstalo i u državama koje su proistekle iz Jugoslavije pa i u Crnoj Gori.

Ipak, za našu državu se godinama vezuje neslavan rekord jer se nalazi u samom vrhu svjetske ljestvice po neravnoteži broja rođenih djevojčica i dječaka.

Iako je abortus dozvoljen do desete nedjelje trudnoće, prekid trudnoće zbog odabira pola je zabranjen.

Iz IJZ preciziraju da je od 2017. do kraja 2022. godine u Crnoj Gori obavljeno tačno 5.000 abortusa, od kojih je većina namjernih, i to 2.859.

“U skladu sa evidencijama u oblasti zdravstva koje se vode u Institutu za javno zdravlje Crne Gore, dostavljamo raspoložive podatke o prekidima trudnoće, na osnovu prijava koje su bolničke zdravstvene ustanove dostavile u periodu od 2017. do 2022. godine. Prikazan je ukupan broj prekida trudnoće, kao i udio namjernih prekida, koji čine veći dio (više od 50 odsto) u ukupnim abortusima u odnosu na spontane, koji nastaju zbog komplikacija u trudnoći”,  navode iz te zdravstvene institucije.

Iz Ministarstva zdravlja nisu odgovorili na pitanja “Dana” vezana za temu abortusa, a na sajtu Vlade nisu pronašli novu strategiju za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja. S obzirom na to da je takav dokument postojao do kraja 2020, a pisan je 2013, može se zaključiti da Crna Gora već četvrtu godinu nema strateški dokument za očuvanje i unapređenje reproduktivnog i seksualnog zdravlja.

Restriktivne politike ne smanjuju broj abortusa

Profesorka filozofije i građanski aktivista Paula Petričević kazala je nedavno u podkastu CDT-a da restriktivne politike i zakonska rješenja po pitanju abortusa ne smanjuju njihov broj.

“Smanjuju kad se posmatra statistički, zato što se ne vide. Zato što ako smo abortus učinili nelegalnim, ograničena je njegova dostupnost i garantovane su sljedeće stvari: biće povećana smrtnost žena, biće povećane komplikacije i rizik za zdravlje žena i, naravno, biće povećani prihodi nadriljekara. Žena kad je odlučila da prekine trudnoću – prekinuće trudnoću”, istakla je Petričević.

Ona je dodala da je priziv savjesti nedovoljno regulisan i široko postavljen, te da se često tumači na pogrešan način.

I ona je na fonu koleginica iz Hrvatske i smatra da je zakonski okvir po pitanju abortusa u Crnoj Gori pun rupa.

Raniji podaci su ukazivali da u Crnoj Gori svake godine abortus obavi više od 1.400 žena (do 2013. godine), a Vlada je ranije konstatovala da je zabrinjavajući podatak da je u više od 70 odsto slučajeva riječ o namjernim prekidima trudnoće. Prema novim podacima IJZ, taj procenat je smanjen.

“Statistika Instituta za javno zdravlje pokazuje da se u Crnoj Gori na abortus odlučuju žene koje imaju između 25 i 35 godina”, konstatovano je u ranijoj strategiji.

U tom dokumentu je ukazano da privatne ginekološke ambulante ne prijavljuju tačan broj abortusa obavljenih kod njih, tako da sigurne evidencije nema.

“S obzirom na činjenicu da je u 70 odsto slučajeva riječ o namjernim prekidima trudnoće, zaključuje se da će borba države protiv ubrzanog starenja stanovništva i pada nataliteta biti veoma teška”, zaključeno je u strategiji.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci