Knežević za ADRIU: Država veoma restriktivno pruža podršku roditeljima autistične djece

Iako još uvijek nemamo registar osoba sa autizmom, dostupni podaci za Crnu Goru govore da ima oko 4.000 djece iz spektra ovog oboljenja na nivou države, a stručnjaci upozoravaju da se bilježi veliki porast procenta oboljelih od autizma u opštoj populaciji. „Prvo udruženje roditelja djece i omladine sa smetnjama u razvoju“ nastoji da, usljed nedovoljne podrške države, koliko-toliko pomogne djeci sa razvojnim smetnjama, ali i njihovim roditeljima.

„Trenutno u našoj organizaciji kad su u pitanju djeca sa spektrom autizma pružamo logopedsko-defektološke usluge, što je ustvari i najpotrebnije djeci, pogotovo najranijeg uzrasta jer nam je veoma bitan upravo taj rani razvoj, jer kako i SZO definiše, spektar autizma se može utvrditi od 6 mjeseci pa kasnije, ali je bitno da se utvrdi što ranije da bismo što više smanjili stepen invaliditeta te djece“, ističe Savo Knežević, predsjednik Prvog udruženja djece sa smetnjama u razvoju.

Odsustvo pažnje, ponavljanje stereotipnih radnji, neodazivanje na ime i lutajući pogled samo su neki od simptoma ovog neurorazvojnog poremećaja. Na stepen invaliditeta ove djece može se uticati ranim postavljanjem dijagnoze, u periodu od 6 mjeseci starosti pa nadalje. Pored nimalo lake dijagnoze, oboljeli od autizma se nerijetko suočavaju i sa nerazumijevanjem društva.

„Predrasuda nažalost ima dosta, s tim da su svakim danom sve manje i manje. Evo i mi se trudimo putem medija da osvijestimo što više ljudi o čemu se radi, to je jedan nažalost narastajući problem kako u svijetu, kako i kod nas, na koji Crna Gora još uvijek nije obratila dovoljno pažnje. Problem nam je pred vratima, ja često kažem, požar nam nije pred kućom nego je požar zahvatio našu kuću“, kaže Goran Laković, roditelj djeteta sa autizmom.

Vladina strategija ranog razvoja djeteta jednim dijelom obuhvata i djecu sa autizmom, ali je, kako kažu naši sagovornici, nepotpuna, te im opet ostaje da se samoorganizovanjem i zajedničkim djelovanjem bore za bolji položaj svoje djece. Goran Laković je pažnju javnosti privukao pokretanjem onlajn peticije kojom od nadležnih traži da hitno pristupe izradi registra djece i odraslih s autizmom, ali i protestnim šetnjama koje je ovim povodom organizovao.

„Gdje smo pokušali na jedan miran i dostojanstven način da pokažemo da smo mi tu i da ćemo dizati glas i da više nikad nećemo biti u mraku i da ćemo se sve jače i jače čuti. Poruka je bila da tišinom dignemo taj glas, nadam se da je ta poruka stigla na prave adrese“, naglašava Laković.

Sistemska podrška države ovom ne tako malom broju ljudi ne smije izostati, a postavljanje dijagnoze u budućnosti mora biti brže i efikasnije, obzirom da se ista crnogorskoj djeci postavlja sa 2 ili 3 godine života, što po mišljenjima stručnjaka, predstavlja ozbiljno kašnjenje.

„Tako da država u ovom trenutku veoma restriktivno pruža podršku prvenstveno roditeljima, a naše organizacije koje pružaju podršku i usluge i servise usluga djeci i mladima sa smetnjama u razvoju, to rade projektno. ti projekti nisu stalni, nisu konstantni, sredstva nam nisu dovoljna, pružaju se u veoma kratkom vremenskom periodu, a kada vi pružate podršku djeci sa elementima autizma, to mora biti konstantna, stalna, bez prekida i u onolikom obimu koliko zahtijeva razvojna smetnja djeteta“, podvukao je Knežević.