Skip to main content

Predsjednica Banke hrane

Medojević za ADRIU: Kako živi prosječan građanin trebalo da preokupira kreatore javnih politika, to im je funkcija

Medojević za ADRIU: Kako živi prosječan građanin trebalo da preokupira kreatore javnih politika, to im je funkcija


Potreban nam je iskreni pogled u ogledalo. Siromaštvo nije lični problem pojedinca, već problem cijelog društva, kazala je za portal ADRIA predsjednica Banke hrane Marina Medojević, komentarišući činjenicu da je Crna Gora lider u regionu kada je riječ o cijenama namirnica, što nije i slučaj sa zaradama. U našoj zemlji sve je tri puta skuplje, pa se postavlja pitanje ko brine o prosječnom građaninu, koji jedva sastavlja kraj sa krajem.
Potreban nam je iskreni pogled u ogledalo. Siromaštvo nije lični problem pojedinca, već problem cijelog društva, kazala je za portal ADRIA predsjednica Banke hrane Marina Medojević, komentarišući činjenicu da je Crna Gora lider u regionu kada je riječ o cijenama namirnica, što nije i slučaj sa zaradama. U našoj zemlji sve je tri puta skuplje, pa se postavlja pitanje ko brine o prosječnom građaninu, koji jedva sastavlja kraj sa krajem.


Medojević za ADRIU: Kako živi prosječan građanin trebalo da preokupira kreatore javnih politika, to im je funkcija
Medojević, foto: Adria

“Kako živi prosječan stanovnik Crne Gore trebalo bi dominantno da preokupira kreatore javnih politika jer njihova funkcija je u najvećem procentu vezano za kvalitet života građana”, kazala je ona.

Brojke kažu da na Zavodu za zapošljanjvanje ima trenutno registrovanih 38.733 nezaposlenih lica.

“Dakle lica stvarnih, koji su svoje diplome i ostala potrebna dokumenta ostavila ovoj ustanovi na uvid i prohvatila obavezu da se svakih 40 dana javlja njima da su na raspolaganju. Ovo nije ukupan broj nezaposlenih, jer većina ne želi da se prijavljuje i obavezuje jer nema nadu da će se zaposliti na radno mjesto, koje nudi dostojanstvenu zaradu i zaštitu na poslu, preko ove ustanove”, pojašnjava Medojević.

Minimalna penzija 282 eura, potrošačka korpa prelazi 800

Podsjeća da je 282 eura minimalna penzija u Crnoj Gori, dok je 450,00 eura minimalna zarada.

“Prag rizika od siromaštva u prošloj godini po MONSTAT -u za mjesec, za jednu osobu iznosi 189 eur,a a za četvoročlanu porodicu sa dvoje djece mlađe od 14 nešto ispod 400 eura. Ovi iznosi bi morali biti reper za kreiranje socijalne politike i politike minimalne zarade”, smatra ona.

Nasuprot tome, ona kaže da imamo minimalnu potrošačku korpu koja prelazi 800 eura i veća je čak i od prosječne plate koju ne prima največi broj zaposlenih.

“Socijalna pomoć je veoma ograničavajuća, zahtijeva zadovoljenje strogih kriterijuma koji ni u teškim periodima kao što je epidemija i rat, nisu izmijenjeni. Na drugoj strani imamo vješte pojedince koji su naučeni da varaju sistem i spremni su da manipulišu kako bi koristili socijalnu pomoć”, porujuče naša sagovornica.

Mjesečni troškovi života za četvoročlanu crnogorsku porodicu skočili na više od 2.000 eura

Socijalna pomoć je nedostojna života i krece se od 80 do 160 eura za porodice sa pet i više članova, što znači da je ispod zvanične linije siromaštva.

“Dječiji dodatak je ograničen na petoro djece u porodici, uprkos velikom siromaštvu među djecom. Svako treće dijete je siromašno, i uprkos negativnoj stopi prirodnog priraštaja. Banka hrane i ja lično smo više puta govorili javno o važnosti besplatnog vrtića (i jaslica) za svu djecu koja zive u nemaštini, kao i o besplatnom prevozu i užini u školi za ovu kategoriju”, navodi ona.

O besplatnom priboru za školu, besplatnim udženicima nakon osnovne skole, u cilju daljeg školovanja djece kako, govorila je, kaže, mnogo.

“Nepostojanje dvokratnog rada vrtića kao i rada subotom, produženog boravka, kako bi roditelji mogli raditi u smjenama i omogućili svojoj djeci iole normalan standard, kreatore javne politike ne brinu. Naravno radi se o državnim vrtićima, privatni su uglavnom rezervisani za one sa dubljim džepom, čija djeca primaju dječiji dodatak, svega dvadesetak eura manji od onih koji primaju socijalnu pomoć”, poručuje Medojević.

Koliko je onih koji, kako kaže, mogu dobiti socijanu pomoć zbog strogih kriterijuma ostvarivanja, a samim tim ni 20 eura viši dječiji dodatak ne zanima kretore socijalne politike.

“Koji je razlog da prioritet u zapošljavanju i dobijanje subvencija za zapošljavanje, nemaju siromašni. Pravovremena edukacija i radno iskustvo istih, stvorili bi za zdravo aktivno stanovništvo bolji život”, navodi ona.

Povećanje minimalne zarade, dodaje, koja je socijalna kategorija nije se odrazilo na socijalna primanja, uz velike pritiske došlo je do povećanja minimalnih penzija, ali ne i do realnog usklađivanja ostalih penzija.

“Situacija je toliko alarmantna da sve više zaposlenih (jer najviše njih prima platu od 450 do 550 eura), se osjeća siromašnim.

“To osjećanje nije percepcija već realno stanje, nemogućnost da se plati renta, kirija, ili rata kredita za stan, troskovi režije, hrana, obezbijedi minimalno potrebno za život. Socijalni program mora štititi socijalno najugroženije građane koji zbog nepovoljnih ličnih ili društvenih okolnosti nisu u mogućnosti samostalno zadovoljiti svoje osnovne životne potrebe”, podvlači predsjednica Banke hrane.

Dodaje da prava na pomoć u podmirenju troškova stanovanja i obroka u Narodnim kuhinjama ili socijalnim prodavnicama (bonovima za hranu i higijenu) koje još uvijek nema, mora se garantovati svim građanima Crne Gore kojima prijeti siromaštvo.

“Svima onima izloženima socijalnoj isključenosti (osobe s invaliditetom, starije osobe) mora biti dostupna i mnoga druga prava i pomoći, koja predstavljaju viši standard zaštite građana. Troškovi stanovanja, paket besplatne električne energiju i zagarantovana hrana je minimum održanja zivota. Porodicama čiji život prolazi sa nedostojnim primanjima a imaju najmlađu djecu mora se pomoći u besplatno adaptiranom mlijeko sve do navršene prve godine života”, kaže ona.

Inflaciju je, ističe, pogurala politički motivisana euforiija o stanju naše ekonomije. Medojević navodu da povećanje minimalne zarade koja nije posledica stvaranje nove vrijednosti dala je nadu ljudima da su moguća i dalja povećanja primanja od kojoj realno imaju najviše koristi budžetski korisnici, tj oni koji su zaposleni u državi

Kako kaže, država je najveći poslodavac, a nije neko ko stvara novu vrijednost, već se izdržava od poreza  carina, akciza i doprinosa građana i privrede.

“Potrošnja je naravno pogurala po zakonu ponude i tražnje, cijene nagore. Trgovački lanci su povećali profitne marže i dodatno zaradili uprkos tome što cijene hrane u svijetu padaju. Dodatno euforiju stvorili su političari koji su najavljivali rekordnu turističku sezonu, pa su svi podigli cijene, pa se i među medijima zapadne Evrope pominjemo kao skupa destinacija”, smatra ona.

Dodatni pritisak na cijene došao je, kaže, od stranaca koji ovdje žive već duže vrijeme, a došli su iz Rusije i Ukrajine.

“Radi se o dobro platežnoj klijenteli koja je podigla cijene izdavanja stanova u nebo. A i druge cijene. Nažalost Crna Gora je siromašna država veoma bogatih pojedinaca”, zaključila je ona.

J.L.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci