Skip to main content

bečelor diplomu i dalje ne prepoznaje tržište rada

Sa bečelorom nekvalifikovani, sa masterom prekvalifikovani

Sa bečelorom nekvalifikovani, sa masterom prekvalifikovani


Novi model studija u sklopu kojeg prvi nivo visokog obrazovanja traje tri godine, a drugi dvije, uveden je 2017. godine i dio stručne javnosti, ali i studenti su stava da ga je nužno promijeniti. Jedan od ključnih problema je što bečelor diplomu i dalje ne prepoznaje tržište rada.
Novi model studija u sklopu kojeg prvi nivo visokog obrazovanja traje tri godine, a drugi dvije, uveden je 2017. godine i dio stručne javnosti, ali i studenti su stava da ga je nužno promijeniti. Jedan od ključnih problema je što bečelor diplomu i dalje ne prepoznaje tržište rada.


Sa bečelorom nekvalifikovani, sa masterom prekvalifikovani
UCG

Iako se najavljivalo da će se nakon uvođenja trogodišnjih osnovnih studija, i dvogodišnjeg mastera, urediti tržište rada na način da studenti po završetku prvog nivoa mogu da pronađu adekvatno zaposlenje, to se do danas u praksi nije realizovalo. Studenti su učestalo negodovali zbog ovog modela, smatrajući da su dovedeni u nezgodnu poziciju, jer su primorani da nakon bečelor diplome upisuju master studije iako ih ne žele. Kritikovali su što im nakon osnovnih studija nije omogućeno da upisuju specijalističke u trajanju od godinu i što je taj model ukinut.

Iz Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija podsjećaju da već više od 15 godina studenti stiču bečelor diplomu. Priznaju da tržište rada još nije adekvatno prihvatilo ovaj nivo obrazovanja, ali najavljuju da će unaprijediti intersektorsku saradnju ,,koja će obezbijediti bolju zapošljivost kadra“.

Nedovoljno kvalifikovani ili prekvalifikovani

Predsjednik Studentskog parlamenta UCG Andrej Vukčević kaže da je nakon uvođenja novog, trostepenog modela studija, urađeno vrlo malo da se podzakonski akti usklade sa ključnim zakonom u oblasti visokog obrazovanja.

“Prisutni su i drugi izazovi: studenti su prinuđeni da prolongiraju proces visokog obrazovanja (upisuju master studije) kako bi uopšte mogli participirati na tržištu rada, jer je za najveći broj poslova zahtijevana diploma od 240 ECTS kredita koju studenti na jedinom državnom univerzitetu, po trenutnom modelu studija, ne mogu steći ni u jednom trenutku: dakle, u opticaju su diplome od 180 ECTS kredita i 300 (180 + 120 ECTS kredita). Takođe, dodatan problem jeste i otežano ispunjenje uslova za polaganje stručnih ispita za one profesije gdje je to Zakonom regulisano”, rekao je on.

Vukčević kaže da model studija 3+2+3, na osnovu onoga što je pokazalo vrijeme, najviše u pogledu konkurentnosti bečelor diplome (180 ECTS) na tržištu rada – nije ispunio očekivanja, te ne odgovara najvećem broju studenata, odnosno svršenih visokoškolaca.

“Iz ove perspektive, možemo reći kako je činjenica da su one generacije koje su upisane po novom modelu studija (3+2+3) od studijske 2017/18. godine, zapravo, dovedene u nezavidan položaj iz sljedećeg razloga: sa završenim osnovnim studijama (180 ECTS) su nedovoljno kvalifikovani za najveći broj poslova, a sa završenim master studijama (180 + 120 ECTS = 300 ECTS) – prekvalifikovani za te iste poslove”, rekao je on.

NE PREPOZNAJU DIPLOMU

Nevladina organizacija Centar za građansko obrazovanje nije radila posebno istraživanje o praktičnoj vrijednosti bečelor diplome na tržištu rada, ali iz komunikacije sa studentima razumiju da se osjećaju obespravljenima zbog aktuelnog modela studija, jer Zakon o visokom obrazovanju nije prilagođen tržištu rada.

“Različita su, naravno, iskustva na tržištu rada, ali je važno naglasiti da državna uprava uglavnom svojim sistematizacijama ne prepoznaje VI nivo nacionalnog okvira kvalifikacija, odnosno osnovne studije od tri godine kao dovoljne pri zapošljavanju za obavljanje određenog posla. Znači, to eliminiše sve one koji imaju samo bečelor diplome”, kaže viša pravna savjetnica u CGO Snežana Kaluđerović.

Ona dodaje da je zato neophodno završiti svih pet godina studija da bi neko imao formalno-pravni uslov i da se prijavi kao visokoškolac za posao u državnoj upravi.

OGRANIČENO PRAVO NA RAD

“Svi oni koji su nakon treće godine odustali od daljeg školovanja, iz različitih razloga, ostaju tako bezvrijedni za javnu upravu, što je loša državna politika zadržavanja kadra. Posebno je loše što je ista država to napravila jednom broju ljudi ograničavajući im pravo na rad. Ti ljudi su uglavnom zapošljeni u privredi, koja mnogo više cijeni vještine i kompetencije bez obzira na stepen obrazovanja”, rekla je Kaluđerović.

Vukčević kaže da uprkos tome što postojeći model studija (3+2+3) omogućava lakšu prohodnost/mobilnost svršenih visokoškolaca (diplomaca) ka evropskim univerzitetima nakon završnog jednog ili dva ciklusa studija, ipak, zbog nedostatka političke volje da se radi na ostvarenju cilja koji se odnosio na ,,jačanje“ konkurentnosti bečelor diplome – evidentno je da postojeća rješenja, u sklopu ovog modela studija, nijesu u potpunosti primjerena crnogorskom kontekstu i tržištu rada.

Iz Ministarstva objašnjavaju da bečelor diploma predstavlja diplomu prvog nivoa visokog obrazovanja u Crnoj Gori, u trajanju od tri akademske godine, odnosno predstavlja ukupno 180 ECTS. Ovaj nivo obrazovanja u Crnoj Gori postoji od 2003. godine. Iz resora kojim rukovodi ministarka Anđela Jakšić-Stojanović navode da pored direkcija koje postoje u Ministarstvu, a koje su zadužene i za obezbjeđivanje uslova za bolju povezanost obrazovanja i tržišta rada, postoje i druga tijela – Savjet za visoko obrazovanje, Savjet za kvalifikacije, odbori, sektorske komisije, čiji je, takođe, zadatak, svako u svojoj nadležnosti, da poveže kvalifikacije koje se stiču u Crnoj Gori sa tržištem rada. U sva ova tijela su uključeni predstavnici udruženja poslodavaca, Privredne komore, Unije poslodavaca, Zavoda za zapošljavanje u cilju obezbjeđivanja stalne komunikacije sa poslodavcima.

“Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija je već godinama unazad obezbijedilo adekvatnu strukturu u cilju obezbjeđivanja dobre komunikacije sa tržištem rada uključivanjem predstavnika Privredne komore, Unije poslodavaca, Zavoda za zapošljavanje u sva svoja tijela (savjetima, odborima, sektorskim komisijama, radnim grupama…). Iako postoji ova struktura potrebno je raditi na uspostavljanju bolje i brže komunikacije sa poslodavcima, stoga MPNI će unaprijediti intersektorsku saradnju koja će obezbijediti bolju zapošljivost kadra sa bečelor diplomama”, naveli su oni.

Dodaju i da postoji značajan broj poslova na tržištu rada koji nosioci bečelor diplome mogu da obavljaju. U okviru jedne oblasti, to su najčešće manje komplikovani poslovi koji zahtijevaju znanja i vještine stečene na ustanovama visokog obrazovanja.

NA POTEZU I UNIVERZITETI

Kaluđerović smatra da je, s druge strane, na univerzitetima da ojačaju kvalitet obrazovanja, a time i stečene diplome, a na Ministarstvu prosvjete, nauke i inovacija da usklade nacionalno zakonodavstvo sa potrebama tržišta rada i da omoguće svima nakon stečene diplome da imaju jednako pravo da se zaposle sa stečenim obrazovnim nivoom nacionalnog okvira kvalifikacija.

“Ne treba zaboraviti da je u interesu svih da se što prije zaposle, a to je i jedno od ljudskih prava. Tržište diktira potrebe, pa i zakone moramo upodobljavati potrebama, jer rizikujemo rast inače velikog procenta mladih koji napuštaju Crnu Goru”, rekla je Kaluđerović.

A iz Ministarstva poručuju da je potrebna intenzivna intersektorska saradnja kako bi se poslodavci što bolje upoznali sa značajem zapošljavanja visokoškolaca koji posjeduju prvi nivo visokog obrazovanja, odnosno bečelor diplomu, jer zapošljivost ne treba da bude uslovljena dužinom trajanja studija već znanjem, vještinama i kompetencijama kojima se kandidat predstavlja na tržištu rada.

“Iz tog razloga, ishodi učenja treba da budu osnova za regrutovanje radne snage koja posjeduje kvalifikacije nivoa visokog obrazovanja”, kazali su oni.

Studenti su do sada u više navrata poručivali da su nužne promjene. Saopštavali su da su prihvatili izmijenjeni model studija, ali da je praksa pokazala da ne funkcioniše i zato traže novi. Ranije su kroz izmjene Zakona o visokom obrazovanju predložili da se vrati stari model studija po kojem bi osnovne studije trajale četiri godine, a ne tri, ali konačnu verziju akta u vrijeme mandata ministarke prosvjete Vesne Bratić javnost nikada nije vidjela. Bratić se mimoilazila u pristupu izmjena Zakona sa članovima radne grupe čiji je posao bio da sačini nacrt. Do danas novi zakon nije donešen. Iznova je nedavno formirana radna grupa koja je prošle sedmice imala prvi sastanak, te studenti očekuju konkretne pomake, ne samo obećanja.

Pozvali studente da prijedlozima poboljšaju novi zakon

 Predsjednik Studentskog parlamenta UCG Andrej Vukčević kaže da se godinama zalažu za izmjene i izradu potpuno novog zakona o visokom obrazovanju kako bi se unaprijedilo stanje, a sve u cilju regulacije i eliminisanja ovakvog disbalansa.

“SPUCG kontinuirano lobira, odnosno se zalaže za izradu novog zakona o visokom obrazovanju, te s tim u vezi upućuje inicijative nadležnim organima (Vladi i resornom ministarstvu) sa ciljem artikulacije zahtjeva studenata koji se u najvećem broju odnose na prethodno pomenute probleme”, rekao je on.

Nakon početka rada radne grupe za izradu novog zakona o visokom obrazovanju, prije nekoliko dana, SPUCG je u skladu sa dosadašnjom praksom, a u želji da prijedlozi budu što kompletniji i da što vjernije oslikavaju interese i želje studenata – uputio poziv svim studentima da im u ovom procesu pomognu.

“Tako što će dostaviti svoje prijedloge koji se odnose ne izmjene postojećih ili uvođenje potpuno novih zakonskih rješenja”, rekao je Vukčević.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci