Skip to main content

sin poznatog pljevaljskog doktora Dželala Mohamada se odomaćio u našoj zemlji

Sirijac Loran Mohamad: Crna Gora je moj dom i sigurna luka

Sirijac Loran Mohamad: Crna Gora je moj dom i sigurna luka


Stranci u mnogim državama generacijama nose etiketu doseljenika, ali u mnogim posebnostima koje Crna Gora ima jedna je možda za posebnu pohvalu, a to je da često imamo naše strance.
Stranci u mnogim državama generacijama nose etiketu doseljenika, ali u mnogim posebnostima koje Crna Gora ima jedna je možda za posebnu pohvalu, a to je da često imamo naše strance.


Sirijac Loran Mohamad: Crna Gora je moj dom i sigurna luka
Foto: MER

To se može reći i za porodicu Mohamad iz Pljevalja, koja je porijeklom iz Sirije. Kako za „Dan“ kaže Loran Mohamad, sin poznatog pljevaljskog doktora Dželala Mohamada, Crna Gora je njegov dom i sigurna luka, tako da povratak u Siriju nikad nije ni bio opcija za njega. Mohamad je odlučio da svojim znanjem pomogne državi Crnoj Gori, pa je sada i državni sekretar u Ministarstvu energetike i rudarstva.

Njegov otac je 80-ih godina prošlog vijeka došao u Jugoslaviju, tačnije u Zagreb, gdje je upoznao Indiru iz Pljevalja.

Rodila se ljubav, a kako kaže Mohamad, upravo je ona najviše uticala na njegovog oca da ostane nakon završetka studija i svoju karijeru, prvo doktora opšte prakse, a nakon toga i hirurga, nastavi u Crnoj Gori.

“Iz njegovih priča znam da proces privikavanja na novu kulturu i mentalitet, ali i dokazivanje u profesionalnom smislu, nije bio lak. Međutim, kako on sam često ističe, nakon određenog vremena osjećao se kao u svojoj zemlji, kao svoj na svome. Sada bez lažne skromnosti mogu reći da je jedan od omiljenih doktora u gradu, što mene i mog brata čini veoma ponosnim. Upravo ta činjenica da je on kao stranac, iz daleke Sirije, uspio ono što je veoma teško, a to je da se integriše u novu kulturu, nove običaje, tradicije, vodilo nas je kroz život i davalo nam snagu za sve naše borbe i izazove, kako na ličnom, tako i na profesionalnom planu”, ističe Mohamad.

Na pitanje koliko je kultura Sirijaca drugačija u odnosu na crnogorsku, kaže da dvije države, koliko god bile različite, a jesu u mnogim segmentima, imaju i sličnosti.

“Sirija je oduvijek bila otvoreno društvo okrenuto zapadnoj kulturi kao nijedna druga arapska država sa sekularnim sistemom. Ono što krasi Siriju, kao i Crnu Goru, jesu ljudi koji su poznati po ljubaznosti, gostoprimstvu, otvorenosti i srdačnosti. Moram napomenuti da je vjerska tolerancija jedna od temeljnih vrijednosti Sirije, a to je vrijednost koju je i Crna Gora kroz istoriju baštinila i po kojoj je prepoznata. Sirija je dom različitih etničkih grupa, uključujući Arape (muslimane, katolike, pravoslavce), Kurde, Jermene i druge. Ukratko, sirijska kultura je mješavina tradicije i istorije, ali i tekovina i dostignuća modernog društva, a njeni običaji odražavaju različitost i duh zajednice. Iako pripada arapskom svijetu, tradicije Sirije često se razlikuju od susjednih država. Visok nivo emancipacije žena i njihovo učešće u javnom životu jedna su od odlika ove zemlje”, kaže Mohamad.

U državu iz koje je potekao nije bio od početka rata, a nada se da će iduće godine moći da odvede ćerku da je upozna sa porodičnim korijenima.

“U Siriji nismo bili od samog početka rata. Bilo nam je veoma teško znajući da su naša rodbina i ljudi koji su nam bliski u teškoj situaciji i pokušavali smo da pomognemo koliko je moguće. Tokom rata dosta naših prijatelja i članova porodice emigriralo je na Zapad, a jedna, da kažemo, pozitivna strana jeste da smo ostali u kontaktu i da se sada, pošto su oni u Evropi, često posjećujemo. Dio dalje porodice je dolazio u Crnu Goru i oduševljeni su prirodnim ljepotama i ljudima”, rekao je Mohamad.

Upitan kako posmatra nemila dešavanja u Siriji i smatra li da građani Crne Gore gaje simpatije prema sirijskom narodu, kaže da se razumijevanje i te kako osjećalo.

“Nažalost, nemiri i protesti u Sirije početkom 2016. godine, koji su bili usmjereni prema promjeni vlasti i uvođenju demokratije, doveli su do najgoreg mogućeg scenarija, a to je građanski rat. Iskreno, teško je gledati sve te nemile scene raseljavanja, razdora, stradanja nevinih građana i urušavanja vrijednosti koje je sirijska zajednica imala. Teško je gledati da gradovi koji su bili puni života sada polako nestaju, postaju zapušteni i poslije takvih razaranja, nažalost, nemaju više budućnost. Mnogi kulturno-istorijski spomenici su srušeni, a oni su, podsjećam, dio istorije ne samo Sirije, već i Bliskog istoka, a samim tim i svijeta. Rekao bih da građani Crne Gore imaju empatiju i saosjećanje prema stradanju sirijskog naroda, jer su na neki način i oni, u ne tako davnoj prošlosti, osjetili ratna razaranja i kobne posljedice raspada društva i sistema. Upravo zbog toga imaju ogromno razumijevanje i interesovanje za situaciju u Siriji. Dokaz za to je i nedavni zemljotres u Siriji, kada su Crnogorci reagovali ažurnim prikupljanjem sredstava za žrtve pogođene zemljotresom i moram izraziti posebnu zahvalnost i, mogu reći slobodno, ponos zbog toga”, kazao je Mohamad.

Svaki rastanak sa Sirijom je težak

Sagovornik Dana je dio djetinjstva, u periodu od druge do pete godine, proveo u Siriji, a nakon toga su se svi preselili u Crnu Goru.

“Do početka ratnih sukoba, ljetnje raspuste smo provodili u Siriji i svaki rastanak prije polaska u Crnu Goru bio je težak, znajući da napuštamo zemlju iz koje vodimo porijeklo. Kao djeca smo iščekivali ljetnji raspust, znajući da ćemo putovati u Siriju. Za nas je to bio najljepši dio godine, jer smo upoznavali Siriju. Vraćanje u Siriju, nažalost, nikad nije bilo opcija, jer smo u Crnoj Gori otpočeli školovanje, naučili jezik, prilagodili se na kulturu i uopšte na način života. Kao što sam već pomenuo, moj otac se tako osjećao nakon perioda integrisanja, a i mi se osjećamo kao da ovdje pripadamo. U Crnoj Gori su naši prijatelji, kumovi, ovdje je naš dom iz kojeg sada stvaramo svoje porodice i svoje tradicije. Crna Gora je naša baza, naša sigurna luka”, ističe Mohamad.

U Vladi s ciljem da uradi dobre stvari

Loran Mohamad je završio Metalurško-tehnološki fakultet Univerziteta Crne Gore, a kroz radni angažman stekao je iskustvo u oblasti zaštite kritične infrastrukture, i to u djelatnostima zaštite i zdravlja na radu, životne sredine, zaštite i spašavanja kako na nacionalnom tako i na regionalnom nivou.

“Aktivno sam učestvovao u realizaciji projekata koji su finansirani od strane međunarodnih i domaćih finansijskih institucija. Sve su to bili izazovni projekti i smatram da su bili odlična polazna tačka za dalji razvoj moje karijere. Sada sam dio tima ministar energetike i rudarstva Saše Mujovića i želim da uradimo neke dobre stvari, a u mjeri mogućeg saniramo one loše iz prošlosti”, kaže Mohamad.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci