Skip to main content

sve češće štete na objektima

Škole na udaru vandalizma, potrebne strože mjere

Škole na udaru vandalizma, potrebne strože mjere


Posljednjih godina sve češće su štete na školskim objektima. Tokom radnih dana, najčešće su na meti toaleti i namještaj u učionicama, dok u večernjim satima i tokom neradnih dana dolazi do oštećenja ograde, zelenila u školskim dvorištima i sportske opreme. Ovaj problem postavlja pred Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija izazov u pogledu preventivnih mjera, koje su već razrađene kroz novo pripremljeno Uputstvo za škole.
Posljednjih godina sve češće su štete na školskim objektima. Tokom radnih dana, najčešće su na meti toaleti i namještaj u učionicama, dok u večernjim satima i tokom neradnih dana dolazi do oštećenja ograde, zelenila u školskim dvorištima i sportske opreme. Ovaj problem postavlja pred Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija izazov u pogledu preventivnih mjera, koje su već razrađene kroz novo pripremljeno Uputstvo za škole.


Škole na udaru vandalizma, potrebne strože mjere
Foto: TVCG

Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija pripremilo je Uputstvo školama vezano za podjele odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma.

Iskustva, evidencija i analiza počinjenih i nastalih šteta u obrazovno-vaspitnim ustanovama ukazala je, kako se navodi, na mjere koje treba preduzeti da bi se doprinijelo planiranju neophodnih aktivnosti u cilju smanjenja pojave vandalizma u školama.

Najviše je šteta na fasadama objekata i bravariji, posebno na objektima na kojima je urađena termoizolaciona demit fasada i postavljena nova bravarija i najčešće je nanose treća lica. Od strane trećih lica često je uništena rasvjeta na objektima u dvorištu škola, kao i video-nadzor.

„Da bismo mogli da predložimo mjere, važno je da razumijemo i prepoznamo da na pojavu vandalizma utiče niz socijalnih, biološko-psiholoških uslova koji u zavisnosti od okolnosti ostvaruju veći ili manji uticaj. Samim tim oblasti na koje se treba uticati su: kulturni obrasci i potkultura, ekonomski faktori i socijalni status, porodica i porodični odnosi, te mediji“, ističu u dokumentu.

U skladu sa Zakonom o zaštiti lica i imovine, neophodno je, kako kažu, izraditi planove zaštite obrazovnovaspitnih ustanova, organizovati službe fizičke zaštite.

U Uputstvu se ističe da dežurni nastavnici, vannastavno osoblje (domar, spremačice) moraju posebno da prate tokom radnih dana rizična mjesta, djelove objekta: toaleti, namještaj u učionicama, ograda i zelenilo, fasada, bravarija, rasvjeta.

„Da bi se izazovi od vandalizma preduprijedili u situacijama odlazaka na ekskurziju, izlete, tokom školskih priredbi i događaja od nastavnika se očekuje da: nadgledaju učenike, provjeravaju da li su svi učenici prisutni; sarađuju sa ostalim nastavnicima kako bi učešće i ponašanje učenika bilo pod kontrolom tokom aktivnosti; preduzimaju sve moguće mjere kako bi predvidjeli i smanjili potencijalnerizike; obrate pažnju na to da li se učenici pridržavaju dogovorenih pravila ponašanja“, naglašavaju iz Ministarstva.

Časovi odjeljenske zajednice, ostali nastavni predmeti kroz ishode treba da afirmišu vrijednosti očuvanja prostora i sredine, odgovornosti i nenasilja.

Navodi se da u školama treba postaviti/popraviti dvorišne ograde, kapije, druge fizičke prepreke za sprečavanje pristupa vozila, pješaka i slično, kao i ugraditi, modernizovati i dovesti u funkciju, rasvjetu u školskim dvorištima i nepreglednim mjestima u samim ustanovama i oko njih.

Dva puta mjesečno sastaje se školski tim radi analize dostavljenih formulara. Tom prilikom se utvrđuje o kojoj vrsti nasilja je riječ, odnosno na koju vrstu nasilja se sumnja. Takođe, izvor informacija su prijave koje zainteresovani, svjedoci i očevici mogu uputiti Ministarstvu prosvjete na broj telefona 080 777 777..

Saznanje o nasilju prvi je korak u zaštiti djece od nasilja, zlostavljanja i zanemarivanja

Na osnovu registrovanih dešavanja u školi, evidencije restitucije i zabilješki razgovora stručne službe s  pojedinom djecom zaključuje se o kojoj vrsti nasilja je riječ: vršnjačko nasilje, fizičko nasilje, psihološko nasilje, seksualno nasilje, zanemarivanje, finansijska i materijalna eksploatacija.

Ukoliko se zaključi da je riječ o vršnjačkom nasilju (vrijeđanje, pesničenje, tuče, iznuđivanje novca i sl.), definišu se mjere koje treba preduzeti na nivou škole. Osmišljavaju se i sprovode ciljane i tematske radionice (jačanje odjeljenske kohezije, prihvatanje različitosti, nenasilna komunikacija).

Sve ovo se navodi u Uputstvu školama vezano za podjele odgovornosti i postupanje u cilju prevencije i u slučajevima pojave nasilja i vandalizma koje je pripremilo Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci