Neophodne adekvatnije baze podataka i registara
U Crnoj Gori oko 4.000 mališana iz spektra autizma, država mora unaprijediti njihov položaj
U Crnoj Gori oko 4.000 mališana iz spektra autizma, država mora unaprijediti njihov položaj
Kako se navodi u zajedničkom saopštenju, Vujačić i Rakočević su Šćekića upoznale sa ciljevima, misijom i nekim od aktivnosti koje sprovode UMHCG i Fondacija “Ognjen Rakočević”, kao i sa problemima sa kojima se suočavaju u radu i praksi.
“Sagovornici su se saglasili da je položaj mladih sa invaliditetom u Crnoj Gori veoma izazovan i svakako da država mora kontinuirano odlučnije raditi kako bi se, uz stalnu međuresornu i međusektorsku saradnju, taj položaj poboljšao”, dodaje se.
Na sastanku je, takođe, istaknuto da se djeca, mladi i osobe sa autizmom u Crnoj Gori suočavaju sa izazovima kao što su nedovoljni resursi i neujednačene prakse i pristupi, a da unapređenjem ljudskih i povećanjem prostornih kapaciteta, te uvođenjem savremene opreme, država može poboljšati taj položaj.
“Nedostatak stručnog kadra se može premostiti stipendiranjem u okviru stručnih programa za obrazovanje kadra neophodnog u ovoj oblasti. Unapređenje multisektorskog rada nadležnih institucija, sektora i zajednica u oblasti usluga za djecu sa smetnjama u razvoju treba da donese direktne koristi i djeci i njihovim porodicama”, naglašava se u saopštenju.
Ukazuje da dostupni podaci govore da ima oko 4.000 mališana iz spektra autizma na nivou države, dok njih oko 270 koristi usluge Centra za autizam, razvojne smetnje i dječju psihijatriju “Ognjen Rakočević”.
“Uz neophodnost adekvatnijih baza podataka i registara, naglašena je i važnost rane identifikacije i intervencije”, dodaje se u zajedničkom saopštenju.
Naglašva se i da je ravnopravnost položaja svih mladih osoba u svim društvenim oblastima u crnogorskom društvu ono za šta se zalažu i resor za demografiju i mlade i Ministarstvo sporta i mladih.
“Istaknuto je i da se kroz aktivnosti Savjeta za prava djeteta mogu sprovoditi brojne inicijative koje će doprinijeti postizanju ravnopravnosti i stvaranja jednakih šansi. U tom kontekstu, biće održana i tematska sjednica posvećena položaju djece i osoba s autizmom i njihovih porodica”, zaključuje se u saopštenju.
Sastanku su prisustvovale i savjetnica potpredsjednika Vlade za demografiju i mlade Sanja Jokić i sekretarka Savjeta za prava djeteta Tijana Ivančević.
Jako je tesko porodicama koje imaju clana koji je autistican. Nema prave podrske sistema,a to je neophodno,jer se sa ovim,mogu slobodno reci,cudovistem,nemoguce boriti samo u okviru porodice.Drzava mora da posveti mnogo vise paznje svemu ovome jer posljedice nepruzanja blagovremene i adekvatne pomoci uticu i tek ce uticati na funkcionisanje drustva u cjelini. Roditelji ne mogu da normalno rade a moraju,najcesce ocevi,jer majke pruzaju 24 casovnu njegu,sistem skolovanja je skroz neadekvatan,nema ni blizu dovoljno strucnog kadra,a i kad ima cesto je nepotpun i neefikasan a skup,jer se placa iz dzepa roditelja.Da ne pominjem koliko je nehumanih ljudi od samih terapeuta do vidovnjaka i slicnih koji bacaju ljude u ogromne dugove nudeci im laznu nadu ili prodajuci cudotvorne ljekove.Mora se mnogo vise raditi na upoznavanju ljudi sa ovim teskim stanjem i da bi se ono sto prije identifikovalo i zapoceo proces oporavka i da bi sami roditelji ranije prihvatali stanje svog djeteta kao takvo,a ne lutali godinama ponekad i bez same dijagnoze sve dok ih,na upisu u prvi razred,ne tresne u lice recenica da imaju dijete sa autizmom koje nije za obicnu skolu i da je to trajno stanje. Za,na svaki nacin istrosene roditelje,to je samar u lice! Suocavanje sa trajnom dijagnozom tek sa djetetovih navrsenih 6 ili 7 godina je prekasno da se greske ispravljaju i steta je vec ucinjena.Takodje je neophodno poraditi na pruzanju psiholoske podrske clanovima porodice,a to niko i ne pominje,jer su ti ljudi u najbukvalnijem smislu,na ivici nervnog sloma!