VIDEO – Suicid kod mladih posljedica urušenog sistema

Suicid kod mladih je impulsivnog karaktera, pa uzrok, iz ugla odrasle osobe može biti banalan razlog, poput neuzvraćene ljubavi ili loše ocjene, ali je za mladu osobu, u trenutku kada se odlučuje za ovaj korak, problem nerješiv. Ovako pojavu suicida kod mladih objašnjava psihijatrica Mirjana Varagić.

“Što se tiče ranih znakova, ono što je bitno za sve nas jeste da samom samoubistvu kod mlade osobe najčešće prethodi jedan proces koji počinje prolaznim suicidalnim mislima najčešće, zatim se javljaju neke ideje o samouništenju, gdje se u tom stadijumu već pravi plan za samoubistvo, dok je u kasnijem stadijumu visok stepen depresije i beznadežnosti, koji su dominantni pred sami suicidalni pokušaj ili sam čin samoubistva”, navodi ona.

O problemu pričamo tek kada se nesreće dogode i to je jedna od najvećih grešaka društva, kaže socijalna radnica u udruženju “Roditelji” Tanja Ašanin, ističući da je na listi onih koji bi se morali baviti ovim problemom prva Vlada.

“Neminovno moramo pomenuti Vladu kao krovnu adresu koja se ne treba nego mora i dužna je baviti se zaštitom djece. Kako, na koji način? – Donošenjem politika koje ne postoje samo na papiru već koje zaista se bave zaštitom djece, brigom o mentalnom zdravlju djece, zaštitom djece od fizičkog, porodičnog, vršnjačkog nasilja i svih drugih vidova nasilja”, naglašava Ašanin.

Jedan od faktora koji ukazuje na suicidalne misli je samopovrjeđivanje, zato je nužno da društvo prepozna ovaj i slična rizična ponašanja kod djece i mladih.

Stvaranje društva u kom će se mladi osjećati sigurno jedna je od mjera prevencije suicida, ističe Varagić.

“Društvo treba da radi prije svega na osjećaju sigurnosti jedne mlade osobe u sebe, takođe i u neko planiranje svoje budućnosti, izvjesne budućnosti. Dakle, mislim da je u tome suština, da jedno društvo treba da pruži sigurnost jednoj mladoj osobi, da je taj ambijent u kome on živi siguran i da on može da planira budućnost, da vidi ustvari svoju budućnost u tom društvu”, dodaje psihijatrica.

Osim toga, važno je da politike koje donosi Vlada ne ostanu samo na papiru, napominje Ašanin.

“Već da se istinski bavimo tim. Da otvaramo servise podrške djeci i porodicama, da postoje razvojni centri, da ulažemo u mentalno zdravlje i djece i mladih ljudi. Da postoje servisi podrške koji nisu dostupni samo u glavnom gradu u određenim opštinama, već su dostupni na sjeveru, jugu i centralnom dijelu jer nekako ovi servisi moraju biti dostupni svim porodicama kojima je to potrebno”, ukazuje ona.

Poziv za pomoć nije nešto što se ne može prepoznati. Dovoljno je obratiti pažnju. Pružiti ruku. Uputiti na pravu adresu. Kada to naučimo, urušeni sistem će početi da se oporavlja. A i mi sa njim.