Skip to main content

„U pojedinim zemljama podaci o vjeri, nacionalnoj pripadnosti i jeziku nisu predmet popisa“

Vukadinović za ADRIU: Biće političkog uticaja na popis stanovništva, podatke sa popisa koristiti za kreiranje državnih strategija

Vukadinović za ADRIU: Biće političkog uticaja na popis stanovništva, podatke sa popisa koristiti za kreiranje državnih strategija


Političari su odavno ušli u domen popisa stanovništva, tako je bilo i 2011. godine, kad je sproveden zadnji popis. Politički uticaj tiče se tri pitanja- vjerska pripadnost, nacionalna pripadnost i jezik. Sigurno da će i sada biti političkog uticaja, izjavio je za portal ADRIA sociolog Srđan Vukadinović.
Političari su odavno ušli u domen popisa stanovništva, tako je bilo i 2011. godine, kad je sproveden zadnji popis. Politički uticaj tiče se tri pitanja- vjerska pripadnost, nacionalna pripadnost i jezik. Sigurno da će i sada biti političkog uticaja, izjavio je za portal ADRIA sociolog Srđan Vukadinović.


Vukadinović za ADRIU: Biće političkog uticaja na popis stanovništva, podatke sa popisa koristiti za kreiranje državnih strategija
Vukadinović

Iz Monstata su najavili da će popis stanovništva biti sproveden u prvoj polovini novembra tekuće godine.

„Popis treba doživljavati kao kulturološki čin. Mislim da je tu bitno prebrojati koliko ima ljudi, koliko ima radno sposobnih, koliko ima npr. domova zdravlja… Ti podaci treba da služe kao uvod za određene strategije, prije svega razvojne.  A to kako se ko izjašnjava nacionalno, u koju crkvu ide i kojim jezikom govori je privatna stvar i pravo svakog pojedinca.  U pojedinim zemljama  podaci o vjeri, nacionalnoj pripadnosti i jeziku nisu predmet popisa, što ide u prilog tezi da se popisi sprovode zbog nekih drugih, relevantnijih podataka“, pojasnio je Vukadinović.

On je ocijenio da je ključni problem crnogorskog društva politički uticaj u svim sferama, „od partijskog zapošljavanja pa nadalje“.

„Treba podsjetiti da je preporuka Eurostata i vrhovnih statističkih institucija da se popis stanovništva sprovodi svakih deset godina, što znači da je kod nas trebao biti održan 2021. godine.  Treba tražiti razloge zašto se popis sprovodi sa dvije godine zakašnjenja“, napominje Vukadinović.

Prema njegovim riječima, u predstojećem popisu se treba fokusirati isključivo na domicilno stanovništvo.

„Ljudi koji su došli u Crnu Goru iz Rusije, Ukrajine, Sirije ne mogu biti domicilni stanovnici, pa da bude 650.000 stanovnika. Crna Gora gubi stanovništvo, sve je više starih a manje radno sposobnih, to su važne stvari a ne kojoj crkvi  neko pripada, kojim jezikom govori i kako se nacionalno izjašnjava. Kod nas je, međutim, bitno da li će neka nacionalna zajednica na popisu imati pet odsto više i ne bavimo se suštinskim, nego prizemnim stvarima“, naglašava naš sagovornik.  

Vukadinović ističe da, ako tokom sprovođenja popisa dođe do nekog konflikta, „to će upravo biti zbog pitanja crkve, jezika i nacionalne pripadnosti“.

„Na ova tri pitanja treba ljude pustiti da se izjasne kako misle da treba. Ponavljam, popis treba da bude statistička stvar i kulturološka svečanost, a podaci prvenstveno treba da služe za kreiranje državnih strategija i razvojnih politika“, zaključuje Vukadinović.   



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci