Cijena zlata dostiže istorijski maksimum

Cijena zlata je ove godine skočila za 10,94%, podstaknuta geopolitičkom nestabilnošću, uključujući rat u Ukrajini i porastom inflacije. Cijenu zlata podržale su i svjetske centralne banke zemalja poput Indije, Turske, Kine i Rusije, koje su kupile rekordne količine zlata.

Kalifornijska banka Silicon Valley i njujorška Signature banka bankrotirale su u martu. Tada je došao red na evropsku banku Credit Suisse, koja je bila blizu kolapsa, ali ju je spasila UBS banka. Nakon tih događaja u martu, zabrinutost u pogledu nastavka krize je bila ublažena. Međutim, prošle sedmice ponovo su se probudili strahovi od nastavka bankarske krize nakon vijesti da je First Republic banka najavila bankrot i da će je preuzeti JP Morgan, i da je još nekolicina banaka u opasnosti od bankrota. Regionalna banka PacWest Bancorp je izgubila 70% svoje vrijednosti u posljednjih pet radnih dana.

Tržišta su bila potresena zabrinutošću zbog ove „ponovno probuđene“ finansijske krize u bankarskom sektoru i što je imalo za posljedicu prebacivanje sredstava investitora u zlato.

Većina trgovaca se slaže da je bankarska kriza faktor koji gura cijene zlata prema rekordno visokim cijenama, a čini se da je kriza u ovom trenutku daleko od kraja. Citigroup u idućim mesecima očekuje da će cijena zlata doseći 2.300 dolara.