Skip to main content

na osnovu stopa inflacije, nezaposlenosti, rasta BDP-a i kamatnih stopa

Crna Gora 34. u svijetu po indeksu siromaštva

Crna Gora 34. u svijetu po indeksu siromaštva


Uprkos rastu zarada u poslednjih godinu i po dana i svakodnevnim tvrdnjama iz vladajućih struktura da Crna Gora ekonomski napreduje i ide rame uz rame sa najrazvijenijim državama svijeta, prema podacima sa sajta worldranking.com, naša država je zauzela neslavno 34. mjesto kada je u pitanju indeks siromaštva.
Uprkos rastu zarada u poslednjih godinu i po dana i svakodnevnim tvrdnjama iz vladajućih struktura da Crna Gora ekonomski napreduje i ide rame uz rame sa najrazvijenijim državama svijeta, prema podacima sa sajta worldranking.com, naša država je zauzela neslavno 34. mjesto kada je u pitanju indeks siromaštva.


Crna Gora 34. u svijetu po indeksu siromaštva
Ilustracija

 Taj indeks je izračunat na osnovu stopa inflacije, nezaposlenosti, rasta BDP-a i kamatnih stopa.

Prema podacima sa tog sajta, stopa inflacije u našoj državi je oko 16 odsto, a stopa nezaposlenosti je u maju pala sa 18,9 na 18,3 odsto, to jest imamo 42.690 nezaposlenih. Kamatne stope su u ovoj godini porasle za 0,13 poena, na 6,05. BDP Crne Gore lani je iznosio oko pet milijardi, a prema procjenama Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD), ove godine će rasti 3,3 odsto, a naredne 3,7 odsto.

Sudeći prema podacima sa pomenutog sajta, Crna Gora ide rame uz rame sa državama takozvanog trećeg svijeta, odnosno državama Afrike, Azije i Južne Amerike.

Neslavno bolje pozicije od Crne Gore zauzimaju svega četiri evropske države; Moldavija koja je samo jedno mjesto ispred nas, Ukrajina koja je osma, ali je zahvaćena ratom, Turska, koja zauzima 10. mjesto i bori se sa nestvarnim iznosima inflacije, i Bosna i Hercegovina (BiH), koja zauzima 18. poziciju.

Kada je riječ o kvalitetu života, Crna Gora zaista bilježi rast prosječnih zarada, pa je prema poslednjim podacima prosječna zarada iznosila 781 euro. Međutim, dvocifrena stopa inflacije uspjela je da nadmaši rast zarada, pri čemu treba istaći da značajan broj crnogorskih građana i dalje radi za minimalnu platu od 450 eura (minimalna plata je do prije godinu i po dana iznosila oko 250 eura). Minimalne penzije u našoj državi su na oko 260 eura, a najvljeno je povećanje od oko 5,4 odsto, dok i dalje nema konkretnih informacija da li će Vlada, tačnije Ministarstvo rada i socijalnog staranja, odobriti dodatnih 2,95 odsto. Prema prošlogodišnjim podacima Fonda PIO, minimalnu penziju u Crnoj Gori primalo je oko 40.000 penzionera, što predstavlja gotovo trećinu od oko 112.000 pripadnika ove kategorije, dok je penziju od 253,61 do 400 eura primalo njih oko 36.000.

Kada se sagledaju realna primanja stanovnika, odnosno penzije i plate, na to treba dodati i da je minimalna potrošačka korpa za četvoročlanu porodicu ove godine dostigla 800 eura. Crna Gora se od prošle godine borila sa inflacijom koja je dostigla 17 odsto, ali je, prema podacima Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, prethodnog mjeseca zabilježen pad od 0,2 odsto.

Kreator indeksa koji sabira inflaciju i nezaposlenost je Artur Okun, nekadašnji ekonomski savjetnik predsjednika SAD Lindona Džonsona u vrijeme kada je svijet zadesio prvi naftni šok sedamdesetih godina prošlog vijeka. Naime, tada su veliki proizvođači nafte naglo snizili proizvodnju, što je dovelo do ogromnog skoka cijena nafte, a posledično i do rasta inflacije i krize širom svijeta. Tada je došlo i do fenomena stagflacije, koji karakteriše istovremeno i visoka inflacija i visoka nezaposlenost. Ipak, ekonomisti upozoravaju da postoje i siromašne zemlje koje imaju nisku inflaciju dugi niz godina, a ni niska nezaposlenost nije garancija visokog životnog standarda.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci