„PRESS PLUS“ SA RAJKOM RAIČEVIĆ

Đurović za ADRIU: Ne postoji čarobni štapić kojim bi se inflacija vratila na početak; Zirojević: Vlasnici trgovačkih lanaca zadovoljno trljaju ruke

Inflacija u Crnoj Gori nije samo crnogorska. Mi ne emitujemo novac i ne utičemo na količinu novca koja je u opticaju. Počeo je rat u Ukrajini, koji je uticao na cijene energenata. Mi smo suviše mali i beznačajni da bi mogli na to da utičemo. Populistička priča sa programom Evropa sad 1 daje doprinos rastu inflacije jer je povećana kupovna moć stanovništva. Dat je zamah inflaciji, odnosno dat je doprinos da se točak pokrene, izjavio je ekonomski analitičar Davor Dokić gostujući u emisiji „Press plus“ Adria televizije.

„Oni su pametniji i školovaniji od mene, oni bolje znaju. Ja koliko sam učio, imamo previsok nivo javne potrošnje u ovom momentu. Imamo 82. 000 zaposlenih u javnom sektoru. Sa prosječnom platom od 1.000 eura, što sa šestocifrenim brojem penzionera govori da će nam biti potrebno milijardu eura za izdvajanja za plate i penzije. Fond PIO se inače ne puni dovoljno. Novca u Fondu PIO nema, on funkcioniše po principu protočnog bojlera. Uvijek tu dolazi do pomoći države. Mislim da je krajnje neozbiljan stav da će program Evropa sad 2 obznaniti nakon formiranja Vlade. Jedino se privatnici bore u ovoj zemlji. Gro budžeta Crne Gore pune privatnici. Mi do 2025. moramo da vratimo 2,503 milijarde eura, koliko dospijeva na naplatu. Jedina mogućnost je da se uradi refinansiranje. Međutim, kamatne stope su na rekordnom nivou i vi ćete morati da ih zamjenite sa mnogo skupljim novcem. Ako ste plaćali četiri posto kamate sad ćete plaćati osam posto. Sve manje novca će biti u budžetu, a imamo nerealna obećanja. Kao što u fizici imate zakonitosti, tako ih imate i u ekonomiji. Obećanja koja imamo priliku da čujemo su prosto neizvodljiva“, ističe Dokić.

Funkcioner Nove srpske demokratije Dejan Đurović ocijenio je da je više sklon da povjeruje ministru finansiju Aleksandru Damjanoviću, koji je ranije rekao da su trgovačke marže uticale na stopu inflacije, nego ministru ekonomije Goranu Đuroviću.

„ Crna Gora se nalazi u teškoj ekonomskoj i socijalnoj situaciji. Akcija „Stop inflaciji“ če donekle poboljšati životni standard građana. Pogledao sam sve proizvode koji su sniženi i otprilike 30 odsto njih nije nešto što je bilo neophodno građanima. Moramo svi da se dozovemo pameti jer situacija neće biti bolja, prošla je turistička sezona. Inflacija neće moći da se zaustavi, sa političkom situacijom koja je na sceni. Treba reći i da Vlada funkcioniše u punom kapacitetu što se tiče ekonomije“, istakao je Đurović.

Poslanik Socijaldemokrata Nikola Zirojević naglašava da su cijene do te mjere porasle da su istopile sva povećanja zarada.

„Kad uporedite cijene sa Hrvatskom, Njemačkom , Holandijom vi zaista vidite da je poboljšanje životnog standarda bilo samo fiktivno. Osnovne životne namirnice su toliko poskupjele da je običnom građaninu postalo nemoguće da „pregura“ do kraja mjeseca. Većina zaposlenih u trgovačkim lancima osigurana je na minimalac. Onaj koji uzima najjeftiniji proizvod nema nikakav boljitak od akcije „Stop inflaciji“, ocijenio je Zirojević.

Đurović je naveo primjer Francuske koja je ograničila marže i ograničila rast cijena, ističući da se to nije odnosilo samo na trgovačke lance već i na sektor nekretnina.

„Ne možemo imati izvještaje Centralne banke koji nemaju naučno istraživanje“, napominje Đurović.

Dokić kaže da se zalaže za otvoreno tržište, ali da država mora da reaguje u vanrednim situacijama.

„Hrvatska je ograničila cijene za samo 30 artikala, uglavnom prehrambenih. Ako vi zaustavite cijene na niskom nivou vi ćete imati nestašicu tih artikala. Teško je naći pravu mjeru. Generalno, turističke države imaju prvi dio godine kad cijene rastu, a u drugoj polovini godine padaju. Tim prije što su trgovački lanci ostvarili izuzetan profit u prvoj polovini godine. Vidimo da globalno cijene hrane idu silaznom putanjom. Evropska centralna banka podiže kamatne stope, a s druge strane osnovni pokretač inflacije su energenti. Imamo manju proizvodnju nafte i za očekivati je da cijena nafte raste. Cijena nafte učestvuje 50 odsto, a ostalo je uticaj rafinerija. Imamo nedovoljan broj rafinerija koje rade i ne može da se proizvede dovoljno dizela. Cijena barela nafte će, prema očekivanjima analitičara, do Nove godine iznositi oko 100 dolara. Dolar se praktično izjednačio sa eurom, a kad dolar jača nafta je sve skuplja i skuplja. Dok god su visoke referentne kamatne stope dolar neće slabiti“, pojasnio je Dokić.

Đurović naglašava da ne posoji čarobni štapić kojim bi se inflacija vratila na početak.

„Politički milje utiče u velikoj mjeri na inflaciju, ne samo rast cijena energenata. Ni čarobnim štapićem ni nekom akcijom se neće smanjiti inflacija“, podvukao je Đurović.

Zirojević je naveo primjer da kad se snizi cijena goriva za desetak centi ne snižavaju se cijene hljeba.

„Sad se za rast cijena svih namirnica neopravdano okrivljuje rat u Ukrajini. Ukrajina je jedan od vodećih proizvođača pšenice, a cijena pšenice je u padu. Ko ima najveću štetu od akcije „Stop inflaciji“? Dobavljači, ali i mali marketi koji teško preživljavaju. Niko o tome ne razmišlja, država bi trebalo da zaštiti male biznise. S druge strane, vlasnici trgovačkih lanaca će krajem godine zadovoljno trljati ruke jer su zahvaljujući poskupljenjima zaradili veliki novac“, zaključuje Zirojević.