Filipović: EU da nam pomogne zbog ukrajinske krize

„Iako nema direktnih ekonomskih posljedica od rata u Ukrajini, Crna Gora se našla pod izuzetno jakim indirektnim posljedicama. Čitav naš ekonomski sistem je stavljen na ozbiljan test. Bez obzira na to kako će se završiti katastrofa koja se dešava u Ukrajini, troškovi za naš sistem već su poprilično veliki. Oni se ogledaju na tržištu nekretnina (direktna pogođenost rastom cijena kako rente, tako i prodajnog metra kvadratnog, što najviše osjeća domicilno stanovništvo) i na finansijskom tržištu (došlo je do povećanja cijene novca), što je u ovom slučaju pogodilo i Vladu kroz zaduživanje po cijeni od 5,5 do 7,5 odsto na domaćem tržištu, dok su projekcije da će se cijena novca u plasmanu prema domaćim pravnim i fizičkim licima kretati od 7,5 posto pa naviše“, kazao je ovaj ekonomski analitičar u razgovoru za „Dan“.

„Izbjegličku krizu takođe nismo mogli izbjeći, tako da u ovom momentu imamo 32.000 Ukrajinaca i oko 12.000 Rusa sa boravištem u Crnoj Gori, što čini oko sedam odsto domaće populacije. Iako je ostvaren rekordan promet u turističkoj sezoni, primjećujemo i gubitak od oko 30 odsto potencijalnih prihoda od tradicionalnih gostiju“, ističe Filipović.

Kako smatra, kao zemlja koja je u pristupnim pregovorima sa EU i prati njenu spoljnu politiku, treba da postavimo pitanje imamo li pravo na pomoć od strane Brisela, na primjer za socijalno-zdravstvene usluge koje se pružaju izbjeglicama, imamo li pravo na dodatne fondove iz EU za saniranje naših gubitaka i kako to obezbijediti. EU je po raznim osnovama investirala u Crnu Goru 610 miliona, a u ovoj godini dala je i 30 miliona eura za obnovljive izvore energije.

„Uz svu zahvalnost za obezbijeđene investicije, moramo se ponašati kao zemlja EU ukoliko želimo da budemo njen dio, a to znači da štitimo sopstvene ekonomske interese kao Poljska, Češka ili Njemačka, koje po svaku cijenu štite svoje interese, što se najbolje vidi u energetskom sektoru, ili u koaliciji Italija– Poljska na istom sektoru“, naglašava Filipović.

On pojašnjava da to znači da moramo pronaći modus kako bismo otvorena pitanja naših interesa riješili u direktnim pregovorima, sa preciznom kalkulacijom šta i zašto tražimo, kao i prikazivanjem naših gubitaka nastalih zbog rata u Ukrajini.