Skip to main content

Klimatske promjene

Poljoprivrednicima u Crnoj Gori zbog klimatskih promjena svake godine sve gore

Poljoprivrednicima u Crnoj Gori zbog klimatskih promjena svake godine sve gore


Poljoprivrednik Zef Dedvukaj iz Malesije, nadomak Podgorice, ove godine je imao manje prinose i veće troškove za zaštitu usjeva, zbog visokih temperatura, suše i vremenskih nepogoda, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).
Poljoprivrednik Zef Dedvukaj iz Malesije, nadomak Podgorice, ove godine je imao manje prinose i veće troškove za zaštitu usjeva, zbog visokih temperatura, suše i vremenskih nepogoda, piše Radio Slobodna Evropa (RSE).


Poljoprivrednicima u Crnoj Gori zbog klimatskih promjena svake godine sve gore
Plantaža lubenica Dedvukaja, Foto: RSE

“Poljoprivrednici su prošli kroz velike muke da bi očuvali proizvode. Uopšte ne znamo kako će i šta će biti, nego idemo kao na lutriji: ulažemo svoje pare, neko zaradi, neko izgubi. Takva je situacija u poljoprivredi od kad se klima promijenila”, kaže Dedvukaj za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Prema njegovim zbog klimatskih promjena svake godine je sve gore.

Učestali tropski talasi posljedica su klimatskih promjena. Poslednji je Crnoj Gori donio temperature od preko 40 stepeni a Podgorici najvreliju noć u poslednjih 73 godine, sa 28 stepeni.

“Svjedočimo da je Crna Gora postala zemlja klimatskih ekstrema”, kaže za RSE Ivana Vojinović direktorka Centra za klimatske promjene na Univerzitetu “Donja Gorica”.

Prema njenim riječima Crna Gora pripada regionu Jugoistočne Evrope koji je najranjiviji na štetne posljedice klimatskih promjena.

“Najnoviji naučni podaci govore da će Mediteran u budućnosti biti značajnije izložen ekstremnim hidrometeorološkim hazardima”, kazala je ona.

Posljedice će, kaže, trpjeti svi, a među najugroženijima u privredi je poljoprivreda.

U poljoprivredi štete najvidljivije

“Usjevi teško podnose temperature preko 35 stepeni jer to utiče na kvalitet i rod. Plus –razne bolesti na tim temperaturama naprave štetu“, kaže Dedvukaj.

Objašnjava da ljudi koji žive od njive posljedice klimatskih promjena osjećaju odavno:

“Mi smo ranije navikli na jednu konstantnu temperaturu, a ove godine su januar i februar bili topliji od aprila i maja. U januaru je bilo 18 stepeni, što je nenormalno“.

Upozorava i na opasnost od oluja i gradonosnih nepogoda. Podsjeća da je prošlog ljeta u Podgorici padao grad veličine oraha i uništio mu 250 tona lubenice i vinograd:

“Imao sam oko 15 hektara pšenice i 250 tona lubenice – sve je uništio. Imao sam 10.000 čokota vinove loze i to je uništio. Čak sam polovinu morao da iskrčim”.

Dedvukaj kaže da su tada stradali usjevi u Malesiji a njegova šteta je oko 70 hiljada eura. Ove godine nije imao štete u vinogradu, ali su komšijski uništeni.

“U njima nema ni zrna grožđa. Takvih je bilo mnogo proljetos. Znači, maj i jun su bili katastrofa jer je sve ovo bilo neočekivano“.

Poljoprivrednici dezorjentisani, Vlada ćuti

Vlada Crne Gore je zbog grada koji je uništio zasade u Malesiji izdvojila pola miliona eura pomoći poljoprivrednicima. Šteta je, međutim, na osnovu 250 zahtjeva za obeštećenje, procijenjena na skoro četiri miliona eura.

Ministarstvo poljoprivrede nije odgovaralo na upit RSE, o razmjerama prošlogodišnje štete u poljoprivredi od nevremena.

Vojinović precizira da je veliki dio poljoprivrednih područja Crne Gore u ravnicama, koje su sklone poplavama i sušama i olujnim nepogodama.

Dedvukaj kaže da bi Ministarstvo, osim u novcu, moglo puno da im pomogne ali konstatuje da ta pomoć izostaje. Smatra da tim resorom ne upravljaju stručnjaci.

Kao pozitivan primjer za poslednjih 30 godina, Dedvukaj ističe, samo ministra Radivoja Rašovića, iz 1992. godine.

Iako je, ministar Milutin Simović iz bivše vlasti Demokratske partije socijalista, o poljoprivredi “znao puno” prema riječima Dedvukaja “on je radio za sebe, a ne za poljoprivrednike”.

“Ovi ostali ministri nijesu znali šta je poljoprivreda, nijesu znali da li se poljoprivreda jede ili pije, jel’ se prži ili kuva.”

Rast rizika od poplave i požara

Pored poljoprivrede među najugroženijima su sektor voda i šuma, smatra Ivana Vojinović. Posebno od poplava na sjeveru i požara na jugu.

Ona kaže da se sa porastom temperature i smanjenjem padavina, očekuju dugotrajne suše.

“One značajno remete vodni bilans, što u Crnoj Gori može negativno uticati na smanjenje proizvodnje hidro-energije. Sektor voda pokazuje smanjenje vodnog bilansa u svim riječnim slivovima, usljed manje kiše i snijega”.

Osim manje snijega problem je i njegovo brže topljenje.

“To dovodi do pojave tzv. ‘brzih poplava’. Ovo znači da Crna Gora treba da očekuje porast rizika od poplava, naročito na sjeveru”, kaže Vojinović.

Klimatske promjene i turizam

Ujedinjene nacije su 18. jula upozorile da se svijet mora pripremiti na intezivnije toplotne talase, a Mediteran je među ugroženim područjima.

Usljed ekstremno visokih temperatura turisti mijenjaju navike za odmor, prenijela je agencija Rojters, pozivajući se na analizu Evropske putničke komisije.

Naime, zbog ekstremnih temperatura broj evropskih turista koji su ljetos planirali da posjete Mediteran smanjen je za 10 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Osim promjena u ponašanju turista i crnogorska obala u narednom periodu bi mogla pretrpjeti velike promjene, usljed porasta nivoa mora.

To su podaci Climate Central, jedne od najrelevantnijih svjetskih organizacije koja se bavi projekcijama posljedica klimatskih promjena.

Kako navode do 2030. godine, prema projekcijama, najugroženija su Solila i pojas tivatskog aerodroma, u Boki kotorskoj.

Prema tim projekcijama nivo mora u narednih desetak godina bi mogao ugroziti plaže Jaz, Trsteno i Ploče kod Budve, a naselje Buljarice mogle bi biti potpuno potpopljene.

Isti podaci pokazuju da će i obala kod ušća rijeke Bojane na jugu Crne Gore biti ugrožena.

Projekcije pokazuju da bi do 2050. godine, ako izostanu mjere zaštite priobalja, mogao nestati tivatski aerodrom dok bi obala došla na sadašnju magistralu, koja povezuje Tivat i Budvu.

Kako se navodi, projekcije pokazuju da bi mogla biti potopljena i ekskluzivna ljetovališta Sveti Stefan i Miločer.

Klimatske promjene i zdravlje

Istraživanje Savjeta za regionalnu saradnju pokazuje da tek četvrtina ispitanih građana ekstremne temperature vidi kao opasne klimatske promjene, a svaki peti suše i polave.

A na uticaj vremenskih ekstrema na zdravlje ljudi upozoreno je Programom adaptiranja zdravstvenog sistema Crne Gore na klimatske promjene do 2022.

U njemu se navodi da su starije osobe i hronični bolesnici zdravstveno osjetljivi na uticaj klimatskih promjena, posebno osobe koje pate od respiratornih i kardio-vaskularnih oboljenja.

Crna Gora i propisi o klimatskim promjenama

Crna Gora je pristupila konvenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama 2007. Iste godine je ratifikovala i Kjoto protokol, čime se pridružila međunarodnim naporima za rješavanje problema klimatskih promjena.

Ipak, prvi Zakon o zaštiti od negativnih uticaja klimatskih promjena u Crnoj Gori usvojen je decembra 2019. godine.

Njime se uređuju smanjivanje emisija gasova sa efektom staklene bašte, zaštita ozonskog omotača i druga pitanja koja se odnose na zaštitu od negativnih uticaja klimatskih promjena.

U pregovorima o članstvu sa Evropskom unijom Crna Gora je prije pet godina otvorila pregovaračko poglavlje 27 – Životna sredina i klimatske promjene.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci