Privredna komora obilježila 94 godine uspješnog rada

Povodom Dana Komore organizovana je panel diskusija o aktuelnom ekonomskom i društvenom trenutku u Crnoj Gori kulturno umjetnički program u izvođenju učenika Umjetničke škole za muziku i balet „Vasa Pavić”, a kroz prigodan film predstavljeni su rezultati rada krovne poslovne asocijacije u prethodnoj godini.

Koncepcija svečanosti izmijenjena je u odnosu na prethodne godine, pa će nagrade privrednicima koji su se istakli po uspješnom i društveno odgovornom poslovanju, inovativnosti i unapređenju menadžmenta biti uručene na Međunarodni dan preduzetništva 19. novembra.

Privrednoj komori čestitke su uputili predsjednik Države Milo Đukanović, premijer prof. dr Zdravko Krivokapić, kao i predstavnici široke komorske mreže Evrope, te čelnici domaćih i inostranih kompanija, i javnih ustanova.

Riječ predsjednice Komore

Predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić u svom pozdravnom obraćanju istakla je obavezu sjećanja na po svemu uzornu istoriju crnogorskog preduzetničkog organizovanja i praćenja puta onih koji su postavili temelje ove institucije, iskazujući poštovanje prema svim važnim trenucima iz njene bogate tradicije.

– Poštovani privrednici, vi ste snaga i bit Komore, koja će zahvaljujući vašem jedinstvu u godinama koje dolaze biti nezaobilazan činilac u pronalaženju odgovora o ekonomskoj budućnosti zemlje – rekla je Drakić.

U osvrtu na krizu uzrokovanu pandemijom, Drakić je kazala da je Komora predano radila na oživljavanju ozbiljno narušene privredne aktivnosti, zastupajući interese svojih članica prilikom definisanja pravovremenih i efektivnih mjera ekonomske politike. Intenzivan angažman svih predstavnika biznis zajednice uključene, prije svega, u granske odbore udruženja unutar Komore, pomogao je da se na pravi način postave prioriteti i artikulišu prema donosiocima odluka. Ovaj period Komora je iskoristila za unapređenje sopstvenih kapaciteta, usvajanje novih znanja, prije svega, o poslovanju u digitalnom okruženju, a u nastojanju da članicama obezbijedi cjelovit servis koji će im olakšati rad.

– Zdravstvena kriza kroz nastojanje crnogorskih privrednika da dođu do alternativnih tržišta za robe široke potrošnje, kao i u potrebi da sačuvaju svako radno mjesto, potvrdila je da ova zemlja ima ozbiljan privredni potencijal spreman i sposoban da odgovori velikim izazovima, pokazujući uz to najviši stepen društvene odgovornosti – rekla je Drakić.

Kovid kriza je, prema riječima predsjednice, istakla nužnost promjene strukture crnogorske privrede, u cilju smanjenja uvozne zavisnosti i ostvarenje održivog rasta i razvoja, a sve to treba da prati i realizacija niza planiranih infrastrukturnih projekata.

Ocjenjuje da će se ratna dešavanja u Ukrajini reflektovati na uspješnost turističke sezone, premda se aktivno radi na pronalaženju novih tržišta, koja bi mogla nadomjestiti dolaske turista iz ovih zemalja.

– Projekcije kretanja domaće ekonomije u ovoj godini je nezahvalno davati, budući da se na nas kao malu, otvorenu i uvozno zavisnu ekonomiju negativna kretanja u bližem i daljem okruženju veoma brzo reflektuju. Sigurno je da ćemo kao poslovna asocijacija koja objedinjava i štiti interese cjelokupne crnogorske poslovne zajednice, sa svojim članicama kontinuirano raditi na prepoznavanju najboljih rješenja za izazove sa kojima ćemo se sretati i u danima koji slijede – rekla je Drakić.

Predsjednica ističe da su saradnja i otvoreni dijalog sa donosiocima odluka na unapređenju poslovnog ambijenta preduslov kreiranja adekvatne ekonomske politike, koja će garantovati predvidivost poslovanja i sigurnost za domaće i strane investitore.

– Dostizanje ekonomskog rasta i razvoja naš je glavni interes i kreatori politika će na tom poslu u ovoj instituciji imati pouzdanog partnera – naglasila je Drakić.

Aktuelni ekonomski trenutak

Poseban dio svečanosti bio je opredijeljen za panel tokom kojeg su predstavnici poslovne, akademske zajednice i nevladinog sektora diskutovali o aktuelnom ekonomskom i društvenom trenutku.

Učestvovali su prof. dr Gordana Đurović sa Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, izvršna direktorica Centra za građansko obrazovanje Daliborka Uljarević, predsjednik kompanije Voli Trade Dragan Bokan, izvršni direktor Industrije mesa „Goranović“ Đorđije Goranović i predsjednica Privredne komore dr Nina Drakić, kao domaćin panela.

Predsjednica Drakić istakla je da su za nama dvije izazovne godine koje su bez dileme ostavile posljedice na društveni i ekonomski poredak, ne samo na mikro, već i na makro planu.

– Evropa se i sa političkog i sa ekonomskog aspekta nalazi u veoma komplikovanoj situaciji i iskušenju kakvo do sada nije imala – ocijenila je ona.

Naglasila je da su podijeljena mišljenja o uticaju rata u Ukrajini na evropski put Zapadnog Balkana, odnosno na približavanje ili udaljavanje od članstva u EU.

Daliborka Uljarević je ocijenila da je ruska agresija na Ukrajinu promijenila krvotok međunarodnih odnosa, što se, smatra ona, u Crnoj Gori još nedovoljno razumije.

– Fokus treba da bude na fundamentalnim vrijednostima i demokratizaciji društva. Vrijednosno ozdravljenje, koje nam je prijeko potrebno, još nije ni počelo. Evropa šalje poruke ohrabrenja i želi region uz sebe, ali ne po svaku cijenu i ne tako što će gledati kroz prste svim vidljivim problemima. Vrata EU su otvorena, ali je do nas kada ćemo proći kroz njih – kazala je Uljarević.

Ona je istakla da ćemo izgubiti mnogo vremena pri uspostavljanju nove pregovaračke strukture, te da smo u svojevrsnom kružnom toku, dok svijet ne čeka već ide naprijed.

Gordana Đurović osvrnula se na odnose u evropskim i regionalnim integracijama.

– Crna Gora je bila dobar susjed i kredibilan partner u svim regionalnim i evropskim inicijativama. Mi jesmo za regionalne integracije i zajedno idemo ka EU, ali svako po sopstvenim pravilima i prema dinamici koju uspije da uspostavi. Još uvijek vjerujem da Crna Gora može da se “odvoji” od “balkanskog karavana” i postigne da joj put ka EU bude kraći i brži – rekla je Đurović, komentarišući zašto ne favorizuje inicijativu Otvoreni Balkan u odnosu na Berlinski proces, za koji smatra da će vrlo brzo biti revitalizovan uz realizaciju Evropskog investicionog plana.

Ona naglašava neophodnost udruživanja sopstvenih i inostranih kapaciteta u cilju postizanja snažnog ekonomskog razvoja, te da najveći broj investicija ne treba bude u hotelske, već u kapacitete proizvodnje i prerade.

– Crna Gora treba da kreira novu strategiju poljoprivrede i razvija jaču industrijsku politiku – ocijenjuje ona.

Dragan Bokan smatra da privreda treba da ostane nepodijeljena u uslovima političkih turbulencija.

– Privreda treba da ostane privrednicima, a politika političarima i to je dobitna kombinacija za cijelu Crnu Goru. Privreda šalje poruku da joj je neophodan jak poslovni ambijent kako bi se razvijala i svojim poslovanjem izlazila van granica – kazao je Bokan, apostrofirajući neophodnost intenzivnije saradnje sa izvršnom vlašću i NVO sektorom na demokratizaciji društva i izgradnji povoljnijeg ambijenta za razvoj privrede i investicije.

Predsjednik Volija vidi neiskorišćen potencijal u turizmu za dodatni razvoj proizvodnih i drugih privrednih kapaciteta. Potrebno je, smatra on, kreirati ekonomske strategije koje se neće mijenjati pod uticajem političkih promjena, a koje će doprinijeti jačanju proizvodnih djelatnosti kroz subvencije tokom prvih pet godina poslovanja. Ukazao je na veliki značaj jačanja kadrovske baze u kompanijama, saobraćajne infrastrukture, ali i pozvao sve profitabilne privredne subjekte da disperzuju biznise ulaganjem u agrar, slijedeći primjer Volija koji je za kratko vrijeme postao, kako kaže, najveći poljopriovredni proizvođač.

Đorđije Goranović istakao je da je ekonomska struktura u Crnoj Gori nepovoljna jer smo jako zavisni od uvoza koji je pokriven izvozom sa svega 15 odsto.

– Nijesam siguran da se dovoljno radilo na stvaranju povoljnog ambijenta za generisanje razvoja proizvođačkih kapaciteta u Crnoj Gori. Da bi se sektori razvijali neophodne su strategije i ključna je podrška Vlade, kako bi se ostvario dinamičan razvoj ekonomije i ublažili efekti kriza na privrednike – smatra Goranović, dodajući da bi jasno definisane strategije razvoja proizvodnje generisale nova radna mjesta, sigurnost u snabdijevanju i kreiranju robnih rezervi.

Smatra da Crna Gora ima dovoljno kapaciteta za biljnu i proizvodnju mesa, kao i da treba iskoristiti potencijale solarne energije kao podsticaj primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, po uzoru na EU.

Pozvao je donosioce odluka da što hitnije sagledaju sektorske izazove u crnogorskoj privredi kako bi se brzo reagovalo i očuvala ekonomska supstanca. Zaključuje da je neophodno raditi na konkurentnosti na nivou cijele države, koja će se odraziti i na konkurenost pojedinačnih proizvoda.

Panelisti su tokom diskusije ukazali na važnost Privredne komore za sveukupni ekonomski napredak, te da je neophodno da se njen glas u budućnosti jače čuje. Ocijenjeno je da krovna poslovna asocijacija u budućnosti treba da bude prva adresa za strane investitore, te ključan partner u realizaciji projekata kojima može da doprinese stručnim predlozima.