Radonjić za Adriu: Obustaviti proizvodnju hljeba na gas i naftu, pravimo hljeb na drva

“Imamo preko 500 pekara koje rade na drva. Uprava za šume je obećala pomoć malim pekarama koje peku hljeb na drva, ali se ne radi ništa po tom pitanju”, naveo je on.

Radonjić naglašava da je neophodno preispitati i drastično sniziti trgovačke marže, kako bi se potrošači zaštitili od daljeg rasta cijena hljeba.

“Trgovci su se ovdje obogatili na račun domaće proizvodnje. Marže na hljeb ne bi trebalo da budu veće od pet odsto, a kod nas se, u nekim slučajevima, trenutno kreću i do 40 odsto. Eto odmah šanse da, snižavanjem marži, hljeb ne bude luksuz”, podvukao je naš sagovornik.

Bez obzira na poskupljenja svih vrsta hljeba, Radonjić kaže da potrošnja hljeba u Crnoj Gori , u zadnje vrijeme raste. i to za 30 do 40 procenata.

“Cijena hljeba je relativna kategorija- ako ti hljeb bude trebao za dijete bićeš spreman da daš i pet eura za veknu”, napominje on.

Zalihe brašna u Crnoj Gori su neznatne i, prema procjenama, potrošiće se za 15 dana. Sve oči su u uprte u Srbiju i čeka se odluka tamošnjih vlasti o ukidanju zabrane izvoza za količine pšenice i brašna koje su već naručene.

“Imamo odličnu saradnju sa Unijom pekara Srbije i oni nas neće ostaviti bez hljeba”, poručio je Radonjić.

Vlada Srbije je uvela zabranu izvoza brašna i žitarica 10. marta. Ako Srbija uskoro ne ukine zabranu izvoza pšenica i brašno će se nabavljati po većoj cijeni sa alternativnih tržišta, što može rezultirati novim poskupljenjima hljeba.

Kako je ranije najavljeno iz Vlade Srbije, nakon što Srbija ukine zabranu izvoza pšenice i brašna proritet će biti isporuka ugovorenih količina za Sjevernu Makedoniju i Albaniju. Srbija, Sjeverna Makedonija i Albanija su članice regionalne inicijative Otvoreni Balkan. Crna Gora, za sada, odbija da bude članica Otvorenog Balkana.