„Svi raniji problemi u turizmu su se pojačali“

Radulović: Prisiljeni smo da podignemo cijene

Sve i da su PDV podigli 300 ili 400 posto – ni to ne bi nadomjestilo novac koji nedostaje u državnoj kasi. Promašili su metu i nijesu riješili problem, kaže za Pobjedu Žarko Radulović, predsjednik Crnogorskog turističkog udruženja, jasno ukazujući na duboku krizu u koju je turistički sektor doveden nizom pogrešnih odluka i nedostatkom strateškog pristupa.

Foto: Dan

U trenutku kada se očekuje početak još jedne izazovne sezone, Radulović ne skriva zabrinutost što se, umjesto rasta, turizam bori za opstanak. On je kritikovao aktuelne politike, a istakao je da još uvijek postoji šansa da se stvari poprave – ali samo ako bude „dobre volje“.

Trenutno stanje u turizmu Crne Gore ocjenjuje kao veoma teško i gotovo alarmantno.

„Svi raniji problemi u turizmu su se pojačali, a uz to su uvedeni dodatni nameti. Umjesto da budemo konkurentni, prisiljeni smo da podižemo cijene. Najveći udar je, nesumnjivo, povećanje PDV-a na smještaj – sa sedam na 15 odsto. To nam udvostručuje obaveze prema državi, a gosti to jednostavno ne mogu da plate. Ilustrovaću primjerom moje kompanije: za isti broj kreveta u periodu dva ili maksimalno tri mjeseca – prošle godine smo platili 1.000.000 eura. Ove godine ćemo platiti 1.140.000, što je uvećanje od 14 posto. To nijedna privreda ne može da izdrži“, naglasio je Radulović.

On je dodao da su pritom, iako je PDV povećan, prihodi u budžetu niži nego prošle godine.

„To ne kažem ja, već zvanični podaci koje smo čuli – prihod od PDV-a u februaru je bio niži od plana čak 4.200.000 eura. To pokazuje da mjera ne daje rezultate, a nas dodatno uništava. Smatram da, sve i da su PDV još više podigli, čak 300 ili 400 posto, ni to ne bi nadomjestilo novac koji nedostaje u državnoj kasi. To znači da su promašili metu i nijesu riješili problem. Mi nećemo imate više gostiju, a i sa brojem onih koje dovedemo imaćemo manje novca“, naglasio je on.

Radulović navodi da se stiče utisak da država privrednike gura u sivu zonu, umjesto da je sužava.

„Mali je broj privrednika koji će pod ovim uslovima moći da održe svoj biznis. A u pitanju je biznis koji finansira tu istu administraciju koja donosi takve odluke. Zaboravlja se da se još oporavljamo od posljedica korone, kada je turizam pretrpio najveći udar. Još se vraćaju krediti iz tog perioda, a pomoć države je i tada izostala. Sve u svemu, terapija koju primjenjujemo je pogrešna i umjesto da liječi – razara sistem“, naglašava on.