VIDEO – Država ne kažnjava građevinsku mafiju

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici saopštilo je Adria televiziji da su formirani krivični predmeti protiv tri pravna lica i protiv tri ovlašćena lica u njima, kao i protiv jednog fizičkog lica za krivična djela – nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom, berzanskom i djelatnošću osiguranja i protivpravno zauzimanje zemljišta.

Nakon sprovedenog izviđaja, podnijet je optužni predlog protiv okrivljenog D.P. odgovornog lica u firmi “C…C…” d.o.o., za krivično djelo protivpravno zauzimanje zemljišta, dok su u odnosu na ostala lica krivične prijave odbačene. Takođe, iz Tužilaštva ističu da je izviđaj u toku u krivičnom predmetu koji je formiran u decembru prošle godine protiv jednog pravnog lica i dva odgovorna lica u njemu za krivično djelo nedozvoljeno bavljenje privrednom, bankarskom i djelatnošću osiguranja.

Zoran Lakušić, predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda, ističe da problem nelegalne eksploatacije šljunka traje već 15 godina i ima negativne posljedice na izvorište Bolje sestre, što bi moglo da ugrozi vodosnabdijevanje primorskih opština.

“Ono što je katastrofa jeste da se dozvoli nelegalnim eksploatatorima, odnosno to je faktički krađa jer nije dozvoljeno nikome da jednu lopatu, jedan kubik pijeska ili šljunka izvadi, a vidimo da to traje i da se i te kako i u ovom trenutku prave krateri na obalnom dijelu rijeke Morače, tako da to nije stalo. To je nama problem jer daljim aktivnostima koje budu u sklopu korita Morače imaćemo i dalje taj trend pada dotoka vode u samom izvoru Bolje sestre”, navodi on.

Lakušić upozorava da je zabranjen bilo kakav vid aktivnosti u riječnom koritu i na obalnom dijelu.

“Od decembra 2020. godine pa na ovamo niko nema nikakav papir da može bilo kakve aktivnosti raditi. Niti vezano za regulaciju, niti bilo kakve druge aktivnosti u koritu rijeke Morače”, naglašava.

Kako ističe, sve se to radi “divlje” i postoji neka “sprega između tih moćnih ljudi”.

“Eto nekako smo ih definisali, to su ti ljudi koji pripadaju tzv. građevinskoj mafiji i koji imaju ogroman novac i sa tim novcem kupuju pojedine ljude u državnim institucijama i drugačije ne mogu objasniti zašto se to ne spriječi, a imamo suprotno od toga da dovodimo u pitanje turizam od kojeg imamo prihod od oko milijardu eura, a da jedna grupa neodgovornih ljudi koji se nalaze na čelu tih kompanija rade to što rade u koritu rijeku Morače, nanoseći ne samo Regionalnom vodovodu finansijsku štetu, nego i devastirajući rijeku Moraču, floru i faunu”, dodaje.

Iako je situacija već alarmantna, Lakušić kaže da u ovom trenutku nema naznaka da će primorje ostati bez vode i da Regionalni vodovod neće isporučiti ugovorene količine vode. Da bi se situacija poboljšala, odnosno vratila u prvobitno stanje, pozivajući se na procjene stručnjaka, on navodi da je potrebno preko 130 godina. Ono što država mora da uradi što prije jeste da zabrani eksploataciju šljunka.

“Da bi se postigao taj nivo koji je bio 2005. i da bismo imali tih 1400 litara, koji su neophodni Regionalnom vodovodu da bi imali sigurno vodosnabdijevanje na crnogorskom primorju, to nije moguće vratiti ako opet ljudskom rukom ne budemo intervenisali u koritu rijeke Morače odgovarajući nekim kaskadama, pregradama i ono što je propisano naukom, a to je i preporuka da ne smije biti bilo kakvih aktivnosti ni u koritu rijeke Morače, ni na obalama rijeke da bi mogli mi sprovoditi aktivnosti da probamo da smanjimo brzinu kretanja Morače i da je vratimo koliko je moguće u ono prvobitno korito kako bi na taj način povećali dotok vode u samom izvoru Bolje sestre”, pojašnjava.

Pored ekonomske štete još veća je devastacija životne sredine, na šta ukazuje za Adria televiziju Vuk Vujisić, novinar i građanski aktivista.

“Nažalost i poslije policijske akcije koja je uslijedila i poslije krivičnih prijava od strane policije desilo se to da je tužilaštvo većinu prijava odbacilo i da se nelegalna eksploatacija šljunka i dalje odvija na prostoru Grbavaca i Mahale, ali i na drugim rijekama, kako i na Morači tako i na sjeveru. Definitivno da je potrebna još jedna policijska akcija, gdje bi se uključili i drugi državni organi gdje bi se uključile i nadležne službe koje bi trebalo da zaštite državnu imovinu, da označe ono što je državno, a da se mašine koje učestvuju u tom krivičnom djelu, u krađi državne imovine i nelegalne eksploatacije konfiskuju kako ne bi nastavili dalju nelegalnu eksploataciju.
Posljedice su velike i po životnu sredinu i po ekonomiju ove zemlje, jer zamislite u avgustu se desi da nema dovoljno vode za primorske opštine kolika bi to katastrofa bila”, kaže Vujisić.

On je istakao da kazne od nekoliko stotina eura ne mogu zaustaviti nelegalnu eksploataciju jer za jedan dan nelegalni eksploatatori mogu da prihoduju više hiljada eura. Naglasio je da je najveća odgovornost za nelegalnu eksploataciju pored samih eksploatatora i na državnim institucijama koje bi trebalo da zaštite državno dobro.

“Definitivno da postoje trule daske u institucijama, da postoje ljudi koji nemaju volju da se obračunaju sa tim organizovanim kriminalom. Da li je u pitanju korupcija, neznanje ili prosto nepostojanje volje – to neka građani zaključe, ali definitivno da institucije nisu učinile ono što su mogle”, dodaje Vujisić.

Moratorijum na eksploataciju šljunka na snazi je od 2017. godine, a nelegalna eksploatacija koštala je državu više stotina miliona eura i dan danas nije prestala. Aleksandar Perović iz Nevladine organizacije Ozon kazao je za Adria televiziju da se nažalost radi po staroj praksi i da je eksploatacija šljunka nastavljena iako je to zakonom zabranjeno, jer se, kako upozorava, ne sprovodi kaznena politika.

“Sve ono što se dešavalo i do sada na terenu i radi se nažalost po staroj praksi. Iako je to zakonom zabranjeno, nastavljaju se eksploatacije riječnog materijala na sve strane, bez ikakvih papira. Čak, recimo, sad se dešava, konačno je država stala i pokušala da spriječi sve to što se dešava, međutim, očigledno nema adekvatnih kazni i ta kaznena politika je toliko neumjerena da jednostavno ljudima djeluje kao podsticaj koji se bave tim nelegalnim djelatnostima. Sve dok inspekcije ne budu na terenu i sve dok ljudi koji ne poštuju zakone ne dobiju saglasnosti koje su potrebne i dok rade po svome imaćemo ovakve situacije”, naglašava Perović.

Perović je istakao da je najveća odgovornost na državnim organima, jer postoje Zakoni koji se ne primjenjuju. I pored javno proklamovanog zalaganja da se stane na put nelegalnim aktivnostima, država je čini se, ipak nemoćna u borbi protiv građevinske mafije.