Cijena nafte mogla bi skočiti do 250 dolara po barelu

kspert smatra da bi u najgorem slučaju eskalacija na Bliskom istoku mogla da dovede do povećanja cijene nafte na 150 dolara za barel (trenutno se prodaje za 85,36 dolara po barelu).

„Globalne ekonomske posljedice ovog scenarija su ozbiljne“, upozorio je Dako.

Globalna ekonomija će, prema njegovom mišljenju, ući u umerenu recesiju, a globalno tržište akcija će pasti.

Glavni ekonomista Svjetske banke Indermit Gil primijetio je da svijet „proživljava dva energetska šoka odjednom” – rat između Izraela i Hamasa i sukob u Ukrajini.

Ekspert je naveo da je sada počela „jedna od najnestabilnijih faza ekonomskog razvoja“.

Region sa najmračnijim izgledima je, prema riječima njegovog zamjenika Ajhana Kosea, podsaharska Afrika, gdje je ukupna proizvodnja pala za 3,3 odsto ove godine, još prije početka sukoba u Gazi.

Ova mJesta, prema Koseu, „već su proživela izgubljenu deceniju“, a sada „treba da razmislimo o još jednoj“.

Što se tiče energetskog tržišta, „događaji na Bliskom istoku neće ostati na Bliskom istoku“, već će imati globalne posljedice, predviđa on.

Vjeruje se da će moguća eskalacija koja uključuje Iran dovesti do skoka cijena nafte na 120–130 dolara po barelu.

Ako se globalne zalihe smanje, na primjer, za dva miliona barela, cijena može da pređe 150 dolara, a ako se Ormuski moreuz (koji povezuje Persijski zaliv na jugozapadu sa Omanskim zalivom na jugoistoku) zatvori za tankere, može porasti i do 250 dolara za barel.