Makron: Čujem gnijev, ali penziona reforma je bila neophodna

“Ove promjene su bile potrebne kako bi se garantovalo svačije pravo na penziju. One su predstavljale napor – to je istina”, rekao je Makron, pošto su izrazito nepopularne izmjene zakona stupile na snagu u subotu.

Prema njegovim riječima, kada se “postepeno radi duže, to znači da se proizvodi više bogatstva za cijelu zemlju”.

Makron je rekao da sa sindikatima i drugim političkim strankama nije pronađen konsenzus.

“Da li je ova reforma prihvaćena? Očito nije”, priznao je on.

Protivnici reforme pozvali su narod da lupa šerpama i pravi buku ispred sjedišta gradskh vlasti širom Francuske dok on drži govor, sa porukom: “Makron neće da nas sluša? E nećemo ni mi njega”.

Mnogi odbaciju njegovu reformu kao nepoštenu, tvrdeći da je vlada mogla da podigne poreze bogatima i poslodavcima umjesto što je građanima podigla starosnu granicu za ulazak u penziju.

Pošto je reformu progurao kroz parlament, upotrebivši rijetko korišćena ustavna ovlašćenja vlade, Makrona čeka teška borba za popravljanje javnog imidža u naredne četiri godine na funkciji predsjednika države.

Makron je priznao da postoji “bijes” zbog dizanja cijena koje “ne dozvoljavaju većem broju Francuza da žive dobro”, i pozdravio je “smiren i dostojanstven način” na koji je većina ljudi demonstrirala, rekavši da niko, čak ni on lično, “ne može ostati gluv na ove zahtjeve za socijalnom pravdom i obnovom demokratskog života” u zemlji.

Rekao je da njegova vrata ostaju otvorena za sindikate koji su već odbili poziv da se sa njim sjutra sastanu.

Makron je najavio pregovore u narednim mesecima u vezi sa “ključnim temama” kao što su povećanja zarada zaposlenima, napedovanja u karijerima, bolja raspodela društvenog bogatstva i unapređenje uslova rada, naročito starijim radnicima.

Makron se nada da će njegovi predlozi pomoći da se zemlja udalji od sadašnje faze protesta i štrajkova u vezi sa penzionom reformom, jer ovi nemiri ugrožavaju njegove ambicije u naredne četiri godine na vlasti.

Okupljanja gnijevnih građana ispred sjedišta gradskih vlasti zabranjena su u Dižonu i Marseju, jer je ocijenjeno da postoji rizik od “javnog nereda”.