Stav Kremlja je da, iako neke članice NATO-a mogu nastaviti da šalju oružje Ukrajini u skladu sa bilateralnim bezbjednosnim sporazumima, nijedno od tog oružja ne bi trebalo da se koristi protiv Rusije ili za ponovno preuzimanje teritorije, piše Blumberg.
Ovi strogi početni zahtjevi će skoro sigurno biti neprihvatljivi za ukrajinske lidere kako se rat približava trećoj godini. Stav ruskog lidera je takođe u suprotnosti sa Trampovom izjavom da želi da okonča sukob što je prije moguće, i da bi mogao biti osmišljen tako da Moskvi da prostor za pregovore. U međuvremenu, ruski napredak u istočnoj Ukrajini je spor i ostvaren je uz velike gubitke.
Postoje ograničeni razgovori
Ukrajina i Rusija imaju ograničene razgovore u Kataru o pravilima zaštite nuklearnih objekata od napada.
Ukrajinski zvaničnici upoznati sa razgovorima istakli su da su jedini pregovori između Kijeva i Moskve trenutno ograničeni na razmjenu zatvorenika i povratak deportovane djece.
Ruski uslovi takođe uključuju zadržavanje barem de fakto kontrole nad skoro 20 odsto teritorije pod kontrolom Rusije u Ukrajini, uključujući poluostrvo Krim, koje je pripojeno 2014, iako je Moskva otvorena za neke teritorijalne razmjene.
Tramp je prošle nedjelje rekao da je planiran sastanak sa Putinom, iako je portparol Kremlja Dmitrij Peskov u ponedjeljak rekao da još nisu obavljene značajnije pripreme za razgovore. Pregovori o okončanju sukoba još nisu počeli.
U novembru je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski umanjio mogući prekid vatre dok Rusija još uvijek okupira teritoriju, rekavši da bi Kijev trebalo da se osloni na diplomatiju da povrati zemlje koje je Moskva zauzela.
Iako novi američki lider i njegovi ključni savjetnici pokazuju malo entuzijazma za obavezujuće bezbjednosne garancije za Ukrajinu, posebno kroz članstvo u NATO-u, neki u Trampovom taboru podržali su pružanje podrške Kijevu ako se uključi u diplomatiju da pregovara sa pozicije snage.
Od februara 2022, kada su ruske trupe prešle granicu, zemlja je primila desetine milijardi dolara vojne pomoći od SAD i Evrope.
Najveća zabrinutost Ukrajine je da bi prekid borbi omogućio Rusiji da se pregrupiše i ponovo napadne, zbog čega Kijev kaže da mu je potrebno zapadno oružje i dovoljno jaka vojska.
Neutralna i bezopasna Ukrajina
Ukrajina „treba da bude neutralna, bezopasna i ni pod kojim uslovima ne bi trebalo da bude predstraža NATO-a ili SAD. Trebalo bi da ima malu vojsku, dovoljnu da zaštiti granice Ukrajine od izbjeglica i da obavlja policijske funkcije, ali ne dovoljno veliku da se bori protiv Rusije“. Ruski nacionalistički tajkun i saveznik Kremlja Konstantin Malofejev rekao je u intervjuu prošlog mjeseca.
Neutralni status treba da bude uključen u ustav Ukrajine, rekao je Malofejev u Moskvi.
Prije nešto više od godinu dana, Putin je indirektnim kanalima prenio visokim američkim zvaničnicima da bi potencijalno mogao da razmisli o odustajanju od svog insistiranja na neutralnom statusu Ukrajine, pa čak i od protivljenja eventualnom članstvu u NATO, izjavila su dva izvora bliska Kremlju na vrijeme. Putin je više puta koristio prijetnju ulaskom Ukrajine u NATO kao ključni razlog za svoju invaziju, a izvještaji o mogućoj terenskoj istrazi naišli su na skepticizam u SAD.
Od tada se vojna situacija Rusije poboljšala kako napreduje na frontu u istočnoj Ukrajini. To je ohrabrilo Putina da zauzme tvrđi stav.
Naravno, Ukrajina i dalje drži teritoriju u ruskoj Kurskoj oblasti nakon iznenadnog upada prošle godine, što bi moglo biti pregovaračka moneta ako Kijev uspije da je zadrži, a SAD su u petak najavile do sada najopsežnije i najagresivnije sankcije ruskoj trgovini naftom.
Minimalni zahtjevi Rusije su neutralna Ukrajina, zaustavljanje daljeg širenja NATO-a u postsovjetskim državama i striktna ograničenja veličine ukrajinske vojske, smatra Pavlo Danilin, politički analitičar koji radi sa Kremljom.
Putin je rekao da svaki mirovni sporazum treba da bude zasnovan na takozvanom Istanbulskom sporazumu. Prema najnovijem nacrtu tog dokumenta, od proljeća 2022. biće zabranjeni strani vojnici u Ukrajini, zajedničke vežbe i članstvo Kijeva u bilo kom spoljnom vojnom savezu, rekao je ruski lider u junu.
Američki mediji su prošle godine objavili detalje iz dokumenata koji su precizirali da strano oružje ne bi trebalo da ulazi u Ukrajinu, uključujući rakete. Dvije strane su ostale u neslaganju oko određenih tačaka, uključujući ograničenja za ukrajinske oružane snage, navodi se u publikacijama.
Rusija je insistirala na ograničavanju ukrajinskih oružanih snaga na 85.000 ljudi i 342 tenka i ograničavanju dometa ukrajinskih projektila na 40 kilometara, dok je Ukrajina željela vojsku od 250.000 vojnika i 800 tenkova i domet raketa od 280 kilometara.
Dvije zemlje takođe nisu mogle da se dogovore o bezbjednosnim garancijama koje bi Ukrajina dobila – vjerovatno ključni element budućih pregovora.
