• Vijesti
  • Globus
  • Ruždi skinut sa respiratora, napadač se izjasnio da nije kriv

Ruždi skinut sa respiratora, napadač se izjasnio da nije kriv

Ruždi skinut sa respiratora, napadač se izjasnio da nije kriv



Ruždi skinut sa respiratora, napadač se izjasnio da nije kriv
Foto: Twitter

Pisac je helikopterom prebačen u obližnju bolnicu, gdje je bio priključen na respirator. U međuvremnu se osjeća bolje i može da govori.

Jedan od prisutnih rekao je Rojtersu da je jedan muškarac iznenada skočio na pozornicu: „Počeo je da udara Ruždija, izgledalo je kao da ga udara šakom u prsa. Zatim je ponovio udarce u prsa i vrat. Ljudi su vrištali.”

Prema riječima drugog svjedoka, Ruždi je nakon napada pao na zemlju, a prisutni su pritekli u pomoć, digli mu noge, dok su drugi uhvatili i držali napadača. U publici je bio i ljekar koji je pritekao u pomoć.

Napadač je Hadi Matar, 24-godišnji Amerikanac koji živi Nju Džerziju. Motiv napadača nije jasan, a prema prvim saznanjima, napadač vjerovatno nije imao saučesnika. On se na sudu izjasnio da nije kriv.

Napad na slobodu govora i misli

Ovaj napad odjeknuo je širom svijeta. Čak Šumer, američki senator i vođa većine u Senatu napisao je na Tviteru da je taj čin „napad na slobodu govora i slobodu misli, dvije osnovne vrijednosti naše zemlje“.

Francuski predsjednik Emanuel Makron napisao je da je Ruždi pogođen „mržnjom i varvarstvom“, dok je odlazeći britanski premijer Boris Džonson izjavio da je „užasnut“ što je Ruždi napadnut dok je „koristio pravo koje nikada ne bismo trebali prestati braniti“.

Generalni sekretar UN-a Antonio Gutereš takođe je reagovao sa užasom na napad, a šokirani su i u Udruženju američkih autora „PEN America“, čiji je Ruždi član. Iz ovog udruženja su izjavili da su „zaprepašteni vijestima o brutalnom napadu“ na Ruždija: „Ne možemo zamisliti nijedan uporediv slučaj javnog nasilnog napada na pisca na američkom tlu“.

I u Njemačkoj su šokirani napadom na čuvenog pisca. Klaudija Rot (Zeleni) izjavila je da to bio napad na slobodu književnosti i slobodu misli, a ministar pravosuđa Marko Bušman (FDP) je poželio Ruždiju brz oporavak. Kopredsjedavajući Zelenih Omid Nuripur napisao je da je riječ o najgorem „plodu mržnje koju je decenijama raspirivao i finansirao iranski režim“.

Pisac Ginter Valraf, koji je skrivao Ruždija u svom domu u naselju Ehrenfeld u Kelnu 1993. rekao je da je vijest „naravno udarac“ za njega.

Kakve su reakcije u Iranu?

Napad na Ruždija pozdravljen je u iranskim medijima. Provladin list „Kajhan”, čijeg glavnog urednika postavlja iranski sekularni i duhovni vođa Ali Hamnei, rekao je u subotu:

„Hiljadu bravo (…) za hrabru i odgovornu osobu koja je napala odmetnika i zlog Salmana Ruždija u Njujorku. Ruka čovjeka koji je zavrnuo vrat neprijatelju Božijem mora da se poljubi.“

Naslov tvrdolinijaških novina „Vatan Emroz“ glasio je: „Nož u vratu Salmana Ruždija“. List „Čorasan” donosi naslov: „Sotona na putu u pakao”. Novinski sajt Asr Iran objavio je citat Hamneija koji kaže da će „strijela“ koju je ispalio bivši iranski revolucionarni vođa ajatolah Homeini jednog dana pogoditi metu. Od rukovodstva u Teheranu još nije stigla nikakva izjava.

Satanski stihovi

Ruždijeva knjiga „Satanski stihovi“, koju mnogi muslimani smatraju bogohulnom, zabranjena je u Iranu od 1988. Pokojni vrhovni vođa Irana, ajatolah Homeini, izdao je 1989. fatvu kojom se poziva na ubistvo Ruždija i svih onih koji su uključeni u distribuciju njegove knjige. Za ubistvo ovog pisca u zemlji je tada ponuđena i nagrada od više od tri miliona dolara.

Kasnije je zaista i ubijen japanski prevodilac pomenute knjige, a Ruždi mora da se krije i dobija policijsku zaštitu. Međutim, situacija se smirila kasnih 1990-ih nakon što je vlada Irana 1998. izjavila da ne podržava Ruždijevo ubistvo.

Uprkos tome, prijetnje i bojkoti književnih događaja na kojima je Ruždi prisustvovao ne jenjavaju. Činjenica da je kraljica Elizabeta II Ruždija 2007. proglasila vitezom, izazvala je proteste u Iranu i Pakistanu, međutim, prema riječima njegovog prošlogodišnjeg izdavača, fatva više nema nikakvog značaja za pisca. Ruždiju više nije ograničena sloboda kretanja i više mu nisu potrebni tjelohranitelji.

Autor je rođen 1947. u godini kada je Indija proglasila nezavisnost, u metropoli Mumbaiju (tadašnjem Bombaju). Kasnije je studirao istoriju na King’s koledžu u Engleskoj. Svoj autorski iskorak ostvario je knjigom „Djeca ponoći“, koja je 1981. nagrađena renomiranom Bukerovom nagradom.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci

Pratite nas i putem iOS i Android aplikacije
Adria TV

Adria Management Services