Skip to main content

meteorološki fenomen

Šta je ciklon bomba koja je pogodila Ameriku i kako nastaje

Šta je ciklon bomba koja je pogodila Ameriku i kako nastaje


Ciklon bomba pogodila je SAD, milioni ljudi su bez struje, a saobraćajne veze u prekidu. Taj meteorološki fenomen se jednostavno može objasniti kao oluja koja se veoma brzo pojačava. Ciklon bombe nastaju kada se vazduh koji je blizu Zemljine površine brzo podigne u atmosferu i dođe do naglog pada pritiska, najmanje 24 milibara u roku od 24 sata.
Ciklon bomba pogodila je SAD, milioni ljudi su bez struje, a saobraćajne veze u prekidu. Taj meteorološki fenomen se jednostavno može objasniti kao oluja koja se veoma brzo pojačava. Ciklon bombe nastaju kada se vazduh koji je blizu Zemljine površine brzo podigne u atmosferu i dođe do naglog pada pritiska, najmanje 24 milibara u roku od 24 sata.


Šta je ciklon bomba koja je pogodila Ameriku i kako nastaje
Foto: Twitter

Kod ciklon bombe, kao one koja je u petak pogodila SAD, kako se vazduh podiže, vjetar spiralno ulazi u podnožje oluje.

Sve dok vazduh nastavlja da raste na vrhu oluje brže nego što on može da se zamijeni pri dnu, barometarski pritisak će nastaviti da opada.

Kao i kod uragana, niži vazdušni pritisak dovodi do jače oluje, prenosi En-Bi-Si njuz.

„Nisu svi cikloni bombe uragani“, rekao je klimatolog Danijel Svejn sa Univerziteta Kalifornije u Los Anđelesu.

 

Međutim, ponekad, oni mogu da poprime karakteristike zbog kojih izgledaju užasno kao uragani, sa veoma jakim vjetrovima, obilnim padavinama i dobro definisanim crtama „poput očiju u sredini“, dodaje Svejn.

Zašto se nazivaju ciklon bombe

Meteorolozi su uporedili nagli pad pritiska sa eksplozijom bombe, koristeći riječi kao što su „eksplozivna ciklogeneza“ i „bombogeneza“ da opišu proces formiranja oluje.

Termin “bomb cyclone” se može pratiti unazad do meteorološkog istraživačkog rada objavljenog u izdanju Monthly Weather Review iz 1980. godine, piše Si-En-En.

Njegovi autori, meteorolozi sa Masačusetskog instituta za tehnologiju (MIT), Fred Sanders i Džon Gjakum, nadovezali su se na rad švedskog istraživača meteorologije Tora Bergerona, koji je prvobitno definisao oluje koje se „brzo produbljuju“ kao one koje ispunjavaju kriterijum od 24 milibara za 24 sata.

Ali, pošto je Bergeron proučavao vremenske prilike u Skandinaviji, gdje oluje jačaju mnogo brže zbog geografske širine, Sanders i Gjakum su prilagodili osnovna pravila kako bi se ti cikloni razlikovali u zavisnosti od geografske širine.

Dodali su termin „bomba“ zbog eksplozivne snage koju te oluje dobijaju zbog brzih padova pritiska (iako Gjakum, navodno, više ne koristi tu riječ zbog direktne asocijacije na oružje).

Iako možda ne zvuči tako, „ciklon bomba“ je legitiman naučni termin.

„Možete da ga potražite u rječniku Američkog meteorološkog društva“, rekao je Svejn i dodao da se termin posebno odnosi na brzinu kojom se formira oluja, a ne nužno na apsolutnu snagu olujnog sistema.

Da li se ciklon bomba razlikuje od uragana

Uragani imaju tendenciju da se formiraju u tropskim oblastima i pokreću ih topla mora. Iz tog razloga, oni su najčešći u ljeto ili ranu jesen, kada je morska voda najtoplija.

Nasuprot tome, ciklon bomba ne zavisi od okeana da bi se formirala.

Iako ponekad nastaju iznad okeana, mogu se pojaviti i iznad kopna.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci