Švajcarska ne bi da plijeni rusku imovinu

Plan Kijeva da se dočepa oko 500 milijardi dolara zamrznute ruske imovine kako bi od tih sredstava finansirao obnovu zemlje poslije završetka rata nailazi na jak otpor zemlje poznate po bankarskoj tajni. Švajcarski predsjednik Injacio Kasis prijedloge o konfiskaciji ruske imovine smatra opasnim presedanom koji traži posebno pravno opravdanje.

„Pravo svojine je osnovno ljudsko pravo i ono se može kršiti samo ako postoji zakonska osnova. Morate osigurati da građani budu zaštićeni od moći države. To je ono što mi nazivamo liberalnim demokratijama”, rekao je Kasis na završetku dvodnevne konferencije o oporavku Ukrajine koja je održana u Luganu, prenosi „Gardijan”.

Iako je Kanada već donijela zakon C-19, koji omogućava konfiskaciju zamrznute imovine ruskih oligarha povezanih s Kremljom, a britanska šefica diplomatije Liz Tras najavljuje da će i London sljediti taj primjer, Švajcarska nije oduševljena prijedlogom oduzimanja privatne imovine u političke svrhe. Individualna imovinska prava su garantovana članom 26 Ustava Švajcarske i svako ograničenje osnovnih prava mora biti opravdano javnim interesom.

Injacio Kasis, koji je u parlamentu za sada odolio pritisku socijaldemokrata da i Švajcarska donese sličan zakon, ističe da je legitimno zamrznuti imovinu kako bi se razjasnilo njihovo vlasništvo i da li postoji bilo kakva uzročna veza s ratom ili s počinjenim zločinom, ali se mora uzeti u obzir i princip proporcionalnosti prema međunarodnom pravu:

„Moramo da posvetimo najvažniju pažnju osnovnim pravima pojedinaca jer sada možemo da donesemo odluku koja je savršena za situaciju u Ukrajini, ali stvaramo mogućnost da takvu odluku primenimo i drugim situacijama, čime se daje mnogo više moći državama u odnosu na građane.”

Državni sekretarijat za ekonomske poslove objavio je u aprilu da je u Švajcarskoj zamrznuta ruska imovina u vrijednosti od 9,7 milijardi švajcarskih franaka. Međutim, u međuvremenu je deo tog novca oslobođen jer je sporno pitanje u kojoj mjeri članovi porodice sankcionisanog oligarha mogu da zadrže imovinu u Švajcarskoj.

Udruženje švajcarskih bankara (SBA) objavilo je studiju u kojoj se procjenjuje da se na računima ruskih građana nalazi između 150 i 200 milijardi švajcarskih franaka. Inače, ukupna gotovina svih klijenata koju su švajcarske banke držale na kraju 2021. godine iznosila je 7.879 milijardi franaka, od čega je polovina ovog bogatstva u vlasništvu ljudi iz inostranstva.

Ukrajinski premijer Denis Šmigalj se na skupu u Luganu zalagao da se pronađe „formula” koja bi omogućila stvaranje nacionalnog i međunarodnog zakonodavstva koje bi stvorilo instrumente za konfiskaciju imovine u slučaju neizazvane agresije.

Prema procjenama, do sada je tokom rata u Ukrajini uništeno više od 120.000 kuća, ali i veliki broj infrastrukturnih objekata, i za njihovu obnovu biće potrebne milijarde dolara. Kako Kijev nema ta sredstva, smatra da treba da ih naplati od „agresora”.

Liz Tras podržava ideju da britanska vlada konfiskuje zamrznutu imovinu i poslanicima u parlamentu je rekla da treba sljediti primjer Kanade, koja je upravo donjela zakon koji to omogućava. Na taj način zaplijenjena sredstva mogla bi da budu isporučena pojedincima ili ukrajinskoj državi u vidu reparacija. Po sada važećim zakonima, Velika Britanija može da suspenduje rusku imovinu prema Zakonu o ekonomskom kriminalu na 56 dana i produži suspenziju za još 56 dana.

Usvajanjem zakona pod nazivom C-19 Otava je stvorila pravnu osnovu prodaje zamrznute imovine u ruskom vlasništvu u Kanadi kako bi se finansirala obnova Ukrajine. Ovlašćenja koja je dobila vlada Džastina Tridoa mogu da se primjene na bilo koji sukob u svetu.

„Zaista je važno pronaći novac za obnovu Ukrajine. I ne mogu da zamislim prikladniji izvor tog finansiranja od konfiskovane ruske imovine”, izjavila je nedavno kanadska ministarka finansija Kristija Frilend.

Iako je Zapad pod imperativom da sankcijama i raznim drugim mjerama poveća pritisak na Vladimira Putina, ovo bi moglo da bude i rizična igra jer bi, na primjer, druge neprijateljske vlade mogle u znak odmazde da zapljene kanadsku imovinu u inostranstvu.

„Transparentnost internešenel” je već upozorio zemlje G-7 da nemaju dovoljno informacija, kapaciteta i ovlašćenja da uđu u trag nezakonitom bogatstvu ruske elite. Međunarodna organizacija za borbu protiv korupcije smatra da će se vlade suočiti s velikim pravnim izazovima kada pokušaju da konfiskuju ovu imovinu i vrate je žrtvama.