razgovor trajao sat i po
Završen istorijski razgovor Trampa i Putina: Svijet je danas postao sigurnije mjesto, Rusija pristala na ograničeno primirje
Završen istorijski razgovor Trampa i Putina: Svijet je danas postao sigurnije mjesto, Rusija pristala na ograničeno primirje

Službenik Bijele kuće potvrdio je za NBC News da je razgovor između predsjednika Trampa i Putina završen. Poziv je trajao oko sat i po, rekao je on.
Rusija je pristala na ograničeno primirje u oblasti energije i infrastrukture u Ukrajini kao dio inicijative koju predvode SAD kako bi se okončala ruska invazija na Ukrajinu, potvrđeno je iz Bijele kuće.
U saopštenju objavljenom nakon telefonskog razgovora Donalda Trampa sa Vladimirom Putinom, Bijela kuća je saopštila da su dvije strane pristale da održe „tehničke pregovore“ o primirju na moru, a zatim i o potpunom primirju i trajnom miru.
„Ovi pregovori će početi odmah na Bliskom istoku“, navodi se u saopštenju Bijele kuće.
Tramp i Putin su takođe „pristali da budućnost sa unaprijeđenim bilateralnim odnosima između SAD-a i Rusije ima ogroman potencijal“, uz „enorme ekonomske dogovore i geopolitičku stabilnost.“
Izvještaj o razgovoru predsjednika Donalda Trampa sa predsjednikom Vladimirom Putinom:
„Danas su predsjednik Tramp i predsjednik Putin razgovarali o potrebi za mirom i primirjem u ukrajinskom ratu. Oba lidera su se saglasila da ovaj sukob mora da se završi trajnim mirom. Takođe su naglasili potrebu za poboljšanjem bilateralnih odnosa između Sjedinjenih Država i Rusije.
Krv i sredstva koja su Ukrajina i Rusija potrošile u ovom ratu bolje bi bila utrošena za potrebe njihovih naroda. Ovaj sukob nikada nije trebao da počne i trebalo je da bude okončan mnogo ranije iskrenim i dobronamjernim mirovnim naporima. Lideri su se saglasili da će pokret za mir početi primirjem u oblasti energije i infrastrukture, kao i tehničkim pregovorima o implementaciji primirja na moru u Crnom moru, potpuni primirje i trajni mir.
Ovi pregovori će početi odmah na Bliskom istoku. Lideri su opštirno razgovarali o Bliskom istoku kao regionu potencijalne saradnje kako bi se spriječili budući konflikti. Takođe su diskutovali o potrebi da se zaustavi širenje strateških naoružamnja i sarađivaće se se sa drugim državama kako bi se osigurala što šira primjena.
Dvojica lidera su se složila da Iran nikada ne smije biti u poziciji da uništi Izrael. Lideri su se saglasili da budućnost sa unaprijeđenim bilateralnim odnosima između SAD i Rusije ima ogroman potencijal. To uključuje ogromne ekonomske dogovore i geopolitičku stabilnost kada se postigne mir.“
Ukrajina i Rusija razmijeniće 175 zarobljenika na objema stranama, javila je ruska novinska agencija TASS. Takođe, TASS je izvjestio da su Putin i Tramp razgovarali o Ukrajini i dogovorili se da ostanu u kontaktu.
Rusija i SAD će, prema njihovim navodima, formirati stručne grupe koje će raditi na ukrajinskom pitanju, a Rusija će predati 23 teško ranjena ukrajinska vojnika Kijevu.
Takođe, navodi se i da su dvojica lidera razgovarali o Bliskom istoku i energetskoj situaciji.
Telefonski razgovor dvojice lidera započeo je sa sat vremena zakašnjenja, pošto je portparol Kremlja Dmitrij Peskov ranije danas saopštio da bi razgovor trebalo da počne u 14 časova po srednjeevropskom, odnosno u 16 časova po moskovskom vremenu.
Peskov je naglasio da će Putin s Trampom razgovarati o normalizaciji odnosa Rusije i SAD, kao i ukrajinskom pitanju.
Kiril Dmitrijev, specijalni izaslanik Vladimira Putina za međunarodnu ekonomsku i investicionu saradnju, navodno je rekao:
„Pod vođstvom predsjednika Putina i predsjednika Trampa, svijet je danas postao mnogo bezbjednije mjesto“.
Moskva je svjesna važnosti dogovora, pa šalje poklone. Putin je dozvolio nekim međunarodnim fondovima, uključujući i američke, da prodaju ruske hartije od vrijednosti – dan prije pregovora. On zna kako da udovolji Trampu – novac, zarada, to je ključ.
S druge strane, Tramp takođe želi da razgovor rezultira sporazumom jer bi na taj način konačno postao mirotvorac, možda čak i kandidat za Nobelovu nagradu (Barak Obama je ima, to ga izjeda). Tulsi Gabard, direktorka svih obavještajnih službi, izjavila je u ponedjeljak da, iako su pregovori o okončanju ruskog rata sa Ukrajinom tek počeli, da se Tramp “raduje uspjehu”.
Koliko je željan uspjeha može pokazati vijest koju je objavio portal “Semafor”. U tekstu, izvor su dvije osobe upoznate sa ovim pitanjem, navodeći da američka administracija razmatra priznavanje Krima kao dela Rusije. Takav potez bi svakako bio snažan podsticaj za Putina da pristane na prekid vatre, jer bi to stvorilo potpuno novu situaciju u međunarodnom pravnom i diplomatskom smislu, i, što je važno, u načinu razmišljanja Kremlja na terenu.
Na Krim je “Rusija izvršila invaziju i ilegalno pripojila 2014. godine” kao rusku zemlju, navodi “Semafor”
Ako Krim, koji je Rusija anektirala na diktiranom referendumu, to može da uradi, onda nema prepreka, tako da na isti način, sa insceniranom deklaracijom stanovništva, četiri oblasti koje je proglasila dijelom teritorije u septembru 2022. godine postanu dio Rusije: Herson, Lugansk, Donjeck i Zaporožje – u ovoj posljednjoj je najveća nuklearna elektrana u Evropi, a Tramp je najavio da će sa carem Kremlja razgovarati o “zemlji i elektranama”. Trenutno je postrojenje pod ruskom kontrolom, prenosi “Jutarnji list”.
Tramp i članovi njegove administracije od prvog dana govore da Ukrajina mora biti spremna na teritorijalne ustupke.
„Građani Krima, koliko sam čuo, radije bi bili sa Rusijom nego tamo gdje su bili“, rekao je Tramp tokom intervjua sa Džordžom Stefanopulosom iz “Ej-Bi-Si njuza” 2018. i dodao da i to takođe “treba uzeti u obzir”.
Izvori “Semafora” kažu da SAD razmišlja o preuzimanju inicijative u Ujedinjenim nacijama i vršenju pritiska na njih da prihvate rusku okupaciju i legalizuju je. To bi bilo priznanje da agresija može da promijeni granice, što bi konačno srušilo bezbjednosni sistem u Evropi. Digresija: Slučaj Krima ne treba miješati sa Kiprom gdje su okolnosti potpuno drugačije, Rusija želi da se slučajevi neriješenih teritorijalnih sporova uporede sa njihovim postupcima (svet ne priznaje tursku državu formiranu u okupiranom delu Kipra).