Skip to main content

Borba protiv ruševinama

Život je čudo: Zemljotresi pokazuju da je ljudski organizam i te kako spreman da se bori

Život je čudo: Zemljotresi pokazuju da je ljudski organizam i te kako spreman da se bori


U centralnom dijelu Antakije, u provinciji Hataj, 228 sati nakon zemljotresa spasena je žena sa dvoje djece. Do sada je u Turskoj iz ruševina izvučeno više od 8.000 preživjelih, za Siriju – nema preciznih podataka. Na snimicima su i oni koje smatramo najosjetljivijima – bebe i djeca.
U centralnom dijelu Antakije, u provinciji Hataj, 228 sati nakon zemljotresa spasena je žena sa dvoje djece. Do sada je u Turskoj iz ruševina izvučeno više od 8.000 preživjelih, za Siriju – nema preciznih podataka. Na snimicima su i oni koje smatramo najosjetljivijima – bebe i djeca.


Život je čudo: Zemljotresi pokazuju da je ljudski organizam i te kako spreman da se bori
Foto: Twitter

Bez hrane i vode, nakon 222 dana žena je izvučena iz ruševina. Jedna Aja je rođena u njima. Sestra je satima rukom štitila glavu mlađeg brata.

“Nažalost, mislim da niko u ovom trenutku nema jasnu strukturu ljudi, jer je u ovom trenutku najbitnije da se spasu životi, mada je sve manja šansa, jer je vremena već dosta odmaklo”, navodi Vesna Savić iz Unicefa Srbija.

“Možemo da učimo iz prethodnih iskustava kada su podaci Centra bolesti i oboljevanja Amerike govore da je 57 odsto muškaraca preživjelo, 40 odsto žena. Da su najveći broj preživjelih bili od šest do 44 godine. Vjerujem da će biti slični podaci i za Tursku i za Siriju”, kaže Ranko Demirović, koordinator Programa Crvenog krsta Srbije o djelovanju u nesrećama.

Ipak, razorni zemljotresi su nam pokazali da je ljudski organizam i te kako spreman da se bori, čak i onaj najmanji.

“Osoba može da izdrži samo tri minuta bez vazduha, tri dana bez vode, a tri nedjelje bez hrane. Međutim, kada su u pitanju ovakvi događaji kao što je zemljotres, onda tu postoji još mnogo faktora. Jedan od značajnih faktora su uslovi sredine, znamo da je sada tamo hladno, s jedne strane ti ljudi mogu da se smrznu, ali su svi metabolički procesi usporeni i gubi se mnogo manje vode”, kaže Sanja Mazić, fiziolog sa Medicinskog fakulteta u Beogradu.

Bitno je, kaže, kakvo je opšte stanje osobe, odnosno njena kondicija.

“Da li osoba boluje od nekih bolesti ili su joj neophodni neki ljekovi i ono što je veoma često zanemareno to je stanje psihe, odnosno da li može da izdrži taj stres i taj pritisak”, kaže Mazićeva.

“Tijelo koje je manje površine pretpostavlja se da će najbolje da se zaštiti, u smislu da neće velika površina tijela biti prekrivena ruševinama. Teško da možete da uspostavite komunikaciju sa bebom, prvo što morate da vodite računa da otvorite disajni put, ne samo kod bebe, nego i kod drugih. Odrasli će pratiti vaše instrukcije i razumjeće vas, djeca kada su u pitanju vjerovatno će se dodatno uplašiti”, kaže Demirović.

Mnogi preživjeli mališani ostali su bez roditelja.

“Kao i u svakoj vanrednoj situaciji tu postoji mnogo izazova, mnogo opasnosti da dođe do zloupotrebe djece, do trgovine ljudima. Zbog toga je potrebno da na terenu postoji vrlo kompleksna operacija, da se na svako dijete obrati pažnja, od male djece do adolescenata”, kaže Vesna Savić.



Komentari

Subscribe
Notify of
0 Komentara
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare

Povezani članci