Klizi li Priština ka „Otvorenom Balkanu”

Odluka Brisela da Albaniji i Sjevernoj Makedoniji otvori pregovore za članstvo u Evropskoj uniji u Prištini je juče dočekana s odobravanjem, ali su tamošnji političari ponovo morali da konstatuju da tzv. Kosovo još nije dobilo viznu liberalizaciju i da zatraže od EU da „hitno sprovede” tu mjeru. Uprkos tome, kada je riječ o regionalnoj saradnji, prištinske vlasti s premijerom Albinom Kurtijem na čelu ostaju uporne u svom izolacionizmu. Besperspektivnost, nedostatak posla i činjenica da je svaki drugi mladi Albanac na Kosmetu nezaposlen – razlozi su zašto građani svoju budućnost vide u selidbi na Zapad ili u bar nekakvom poboljšanju ekonomskih prilika. Možda zbog toga što vizna liberalizacija nikako da „navrati” u ovaj dio Srbije, tek žitelji Kosmeta, uprkos stavovima vlasti, sve više govore o mogućnosti da se priključe projektu „Otvoreni Balkan”. Po istraživanjima javnog mnjenja u Prištini, može se zaključiti da su mladi uvjereni da će na taj način lakše doći do posla bili na Kosovu ili u susjednoj Albaniji i Sjevernoj Makedoniji.

I dok premijer privremenih prištinskih institucija Albin Kurti svoju ekstremnu politiku temelji na sukobima i vještačkom podizanju tenzija, ostale albanske političke partije shvataju da je, bar u ovom trenutku, najbolji način da izađu iz bijede da se priključe ovom projektu. Tako je je potpredsjednik kosovske skupštine Enver Hodžaj izjavio da Kosovo treba da postane dio inicijative „Otvoreni Balkan” i ocijenio da će na taj način povećati saradnju sa zemljama regiona. Hodžaj, lider opozicione Demokratske partije Kosova, rekao je za RTK da bi Priština trebalo da učestvuje u regionalnim organizacijama ili inicijativama, tražeći podršku država da postane dio Partnerstva za mir, Saveta Evrope i NATO-a.

„Sve dok sam bio na poziciji ministra spoljnih poslova slijedili smo pristup koji omogućava Kosovu da bude dio svake organizacije, u svakoj regionalnoj inicijativi. ’Otvoreni Balkan’ nije čak ni organizacija, to je neformalna grupa država, poput G-7 ili G-20”, kazao je Hodžaj, koji je u dva mandata bio ministar inostranih poslova tzv. Kosova. Po njegovim riječima, „ne možete reći ne neformalnoj inicijativi za saradnju u regionu i tražiti od partnera iz različitih zemalja da vas podrže, bilo u Strazburu ili u Briselu”.

I šef evropske diplomatije Đuzep Borelj istakao je da čvrsto vjeruje da je pristupanje zapadnog Balkana Evropskoj uniji u zajedničkom interesu i da će geopolitički osnažiti i EU i region, dodajući da je „Otvoreni Balkan” inicijativa od suštinskog značaja koja uključuje čitav region zapadnog Balkana. Borelj je, kako prenose „Vijesti”, naglasio da je pristupanje EU proces zasnovan na zaslugama i da je zbog toga teško postaviti vremenski okvir. Na pitanje kako gleda na inicijativu „Otvoreni Balkan”, Borelj navodi da je „posvećenost lidera regionalnoj saradnji suštinski element evropske perspektive zapadnog Balkana i sastavni dio procesa stabilizacije i pridruživanja”.

„U potpunosti razumijem želju da se krene naprijed. U isto vrijeme, proces koji uključuje čitav region zapadnog Balkana od suštinskog je značaja. U tom kontekstu, važno je da region napreduje u uspostavljanju zajedničkog regionalnog tržišta, što je politička obaveza koju je preuzelo šest lidera regiona na samitu u Sofiji. Kroz Ekonomsko-investicioni plan, u region donosimo značajne investicione mogućnosti. Sada je na regionu da ih dobro iskoristi tako što će ostvariti svoj puni ekonomski potencijal i uspostaviti zajedničko regionalno tržište zasnovano na pravilima EU”, rekao je Borelj.

Na društvenim mrežama, u Prištini se izražava ozbiljna zabrinutost zbog nadolazeće ekonomske i energetske krize i postoji strah da prosječno domaćinstvo neće moći da plati električnu energiju. Uz to, drugi strah je da će inflacija biti tolika da više od trećine stanovnika neće moći da priušti sebi i svojoj porodici osnovne životne namernice. Kako je jedan od potpisnika na jednom portalu naveo, „naša vlast ni da se počeše za krizu koja nam slijedi”.

Da je bio u pravu, svjedoči i to što je, dok evropske vlade prave strategiju šta i kako da najlakše izađu iz krize, premijer Albin Kurti boravio u Grčkoj desetak dana na obali Lagonisija u luksuznom odmaralištu. On je tamo bio i prošle godine s porodicom, ne prekidajući odmor, kada je u opštini Dečani proglašena vanredna situacija zbog trovanja preko 500 građana. Potpredsjednica DPK Vljora Čitaku kritikovala je Kurtija i njegov boravak u Grčkoj, istakavši da bi premijer na događajima, poput simpozijuma „Simi”, gdje je učestvovao, trebalo da ostane najviše dva dana, ali da se tamo zadržao duže, dok je Kosovom, kako je navela, upravljao Besnik Bislimi.

Bivši predsjednik privredne komore Kosova Safet Grdžaliju nije želio da komentariše luksuziranje kosovskih političara, ali je rekao da su zemlje regiona i Evrope preduzele mjere za podršku građanima i privredi usled finansijske krize, dok vlada u Prištini ne prihvata da je Kosovo duboko u ekonomskoj krizi, prenosi „Koha”. Grdžaliju je naveo da je Kosovo ušlo u ekonomsku krizu, koja proizvodi negativne efekte u ekonomskim i socijalnim aspektima kosovskog društva. Dodao je da je vrijeme da kosovska vlada prihvati realnost.

„Mnoge zemlje svijeta su u panici, sama činjenica da smo na Kosovu za mjesec maj imali stopu inflacije od 12,5 odsto je prva briga, kupovna moć evra na Kosovu je pala za skoro 50 odsto. Građani znaju da 100 evra koje su dobili ne vrijede ni 60 evra. Ovo stvara veliku zabrinutost, mnoge zemlje u regionu analiziraju modalitete i metode kako da postupe prema preduzećima i građanima, a na Kosovu se tako nešto ne dešava. To je zaista velika briga”, zaključio je on.