Preduzeća u Srbiji u plusu šest milijardi eura
Preduzeća u Srbiji u plusu šest milijardi eura
Preduzeća u Srbiji poslovala su prošle godine u plusu 679,9 milijardi dinara ili oko šest milijardi evra. Prema preliminarnim podacima Agencije za privredne registre (APR) privredu u 2021. karakteriše rast zaposlenosti i profitabilnosti, uz jačanje finansijskih kapaciteta.
Završni računi srpskih preduzeća pokazuju da je dobit u odnosu na pandemijsku 2020. porasla za čak 79,3 odsto. Kada je riječ o preduzetnicima, i oni su poslovali pozitivno i ostvarili su dobit od 44,4 milijarde dinara, gotovo trećinu više nego godinu dana ranije, što zajedno sa profitom privrednih društava premašuje šest milijardi evra. Za razliku od preduzeća, koja su 2021. imala 11.531 radnika više nego u 2020. kod preduzetnika je broj zaposlenih manji za 5.327.
Tokom 2021. započet je privredni oporavak poslije recesionih kretanja u prethodnoj godini, izazvanih pandemijom virusa korona. Pozitivne tendencije prisutne su u poslovanju svih grupa pravnih lica i preduzetnika, navode iz APR-a u svom izvještaju.
Privredna društva uvećala su obim poslovnih aktivnosti, ostvarivši ukupne prihode od 14,4 milijarde dinara, veće za 17,6 odsto od prošlogodišnjih. Preduzeća su 2021. zapošljavala ukupno 1.238.984 radnika, što je 11.531 radnik više u odnosu na 2020. Poslovanje privrede je, kao i prethodnih godina, pretežno finansirano iz pozajmljenih izvora, ukazuju iz APR-a. Ukupne obaveze iskazane su u visini od 11.640 milijardi dinara i porasle su za 8,1 odsto na godišnjem nivou. Preovlađuje zaduživanje na kratak rok, budući da je iz kratkoročnih rezervisanja i kratkoročnih obaveza obezbeđeno 7,5 milijardi dinara.
Preduzetnici, kao i preduzeća, bilježe rast profita, ali manji broj zaposlenih. Oni su, uz godišnji rast obima ukupne poslovne aktivnosti od 11,3 odsto, te ukupne prihode realizovane u iznosu od oko milijardu dinara, ostvarili pozitivan neto rezultat od 44,4 milijarde, koji je za 30,6 odsto veći od prošlogodišnjeg. Preliminarnom zbirnom obradom obuhvaćeni su redovni godišnji finansijski izveštaji za 2021. za 112.678 preduzetnika, koji su zapošljavali 224.855 radnika, što je za 5.327 manje u odnosu na ukupan broj zaposlenih kod preduzetnika u prethodnoj godini”, ukazuju iz APR-a.
Prema podacima iz završnih računa, finansijske institucije pokazale su otpornost tokom kriznog perioda i u 2021. su poslovale profitabilno, uz rast finansijskih kapaciteta.
„Banke, koje čine okosnicu domaćeg finansijskog sektora, bilježe uvećan pozitivan rezultat perioda za 19,4 odsto, sa iskazanih 49 milijardi dinara, pri čemu je 20 banaka poslovalo sa dobitkom, a tri sa gubitkom”, napominju iz APR-a.
Ove 23 banke upošljavale su 21.709 radnika. Dok je 2020. poslovalo 26 banaka sa 22.960 zaposlenih. Svih 20 osiguravajućih kuća je u 2021. poslovalo sa profitom od 11,1 milijardu dinara, koji je manji za 13,9 odsto od dobiti iz 2020.
Davaoci finansijskog lizinga su skoro tri puta povećali dobit u odnosu na prethodnu godinu, te ona iznosi 1,2 milijarde dinara, s tim da je njih 11 sa neto dobitkom, dok su dva poslovala negativno.
„Učesnici na tržištu kapitala, s obzirom na njegovu nedovoljnu razvijenost, bilježe znatno niže rezultate, tako da su brokersko-dilerska društva ostvarila pozitivan neto rezultat od 3,86 milijardi dinara, manji za 73,2 odsto od prošlogodišnjeg, dok je ukupan dobitak društava za upravljanje investicionim fondovima od 77 miliona dinara niži za petinu”, navode iz APR-a.
Milan Kovačević, konsultant za investicije, kaže da treba uzeti u obzir da su ovo preliminarni podaci o poslovanju privrede i da treba sačekati konačne rezultate kako bi se stekla prava slika o poslovanju u prethodnoj godini.
“Sve ono što je objavljeno smo manje ili više znali, 2021. smo imali privredni rast koji je za 7,4 odsto veći nego 2020. Neto dobit u 2021. veća je za oko 80 odsto zato što su u 2020. bili veći gubici zbog pandemije. Na male osnovice svaki rast je bio lakši. Država je zbog pandemije dala privredi dosta novca i zahvaljujući toj podršci i mjerama povećana je zaposlenost radnika i dobit preduzeća. Nekome su uvećani prihodi, a nekome su uz državnu pomoć zatvoreni gubici“ – objašnjava Kovačević.