Bruka: Nakon Rusa, sad bi i Srbima da uvedu sankcije
Bruka: Nakon Rusa, sad bi i Srbima da uvedu sankcije
Poslanik Nove srpske demokratije Budimir Aleksić za “Dan” ocjenjuje da je inicijativa za sankcije državljanima Srbije ustvari dio antisrpske propagande, koja se ohrabruje decenijama.
“Neke organizacije, navodno demokratske, pokušavaju da prokopaju jaz između Srbije i Crne Gore i između dvije bratske države naprave kineski zid. Nije to ništa novo, to su takve ideološke strukture i pripadnici te antisrpske ideologije smatraju da su Srbi i Crnogorci dva svijeta. To su marginalne grupe ekstremnih srbofobnih i ekstremista koje finansiraju kriminalne strukture bivšeg režima s ciljem da izazivaju nacionalnu i vjersku mržnju i netrpeljivost. Sva je sreća i činjenica da su te grupe ekstremista malobrojne, što pokazuju njihovi skupovi. I ne bi zasluživali nikakav komentar da iza njih ne stoje DPS i Milo Đukanović lično. Oni rade svoj posao, a to je izazivanje mržnje i netrpeljivosti”, navodi Aleksić.
Što se tiče inicijative za testiranje, ministar i poslanika Aleksić kaže da je zanimljivo da su inicijatori preskočili funkciju Predsjednika Crne Gore.
“To vidimo samo kao najavu da će se Đukanović kandidovati na predstojećim predsjedničkim izborima. To bode oči. U redu je za sve, ali nikoga ne preskakati”, kaže Aleksić.
Analitičar Marko Begović kaže za “Dan” da ljekovitost političkih promjena od prije dvije godine, možemo posmatrati i kroz prizmu inflacije različitih inicijativa i zahtjeva, te da se pojedinci, formalne i neformalne grupe, danas slobodnije izražavaju, pa kao mlado političko društvo moramo imati širinu u razumijevanju određenih radikalnih istupa, kao što je zabrana ulaska pojedinim državljanima iz regiona.
“S druge strane, smatram potpuno opravdanom inicijativu da se za najviše državne funkcije uvede obavezno psihofizičko testiranje, uključujući testove za utvrđivanje radne sposobnosti i prisutnosti psihoaktivnih supstanci, kao i poligrafsko testiranje i ispitivanje. Nije rijetkost da su za određene specifične pozicije predviđene detaljne provjere kako bi se zaštitio javni interes, tj. štitili politički i pravni poredak države. U tom smislu valja posmatrati i uključenost organizacija civilnog društva oko regulisanja ugovora. Čini se kao i mnogo puta ranije, da je jedan dio organizacija nastupio argumentovano, ali i da sa žaljenjem moramo konstatovati da je s druge strane izostala adekvatna reakcija”, navodi Begović.
On ističe da je “mnogo lekcija pred donosiocima odluka u razumijevanju šta to znači ‘javnost u radu’ ili kako oni kažu transparentnost”.
“Upravo je tu Vlada pala na ispitu, jer se, čini se, nastavilo u maniru vlada prije avgustovskih promjena. Dodao bih, ovakav manir predstavlja ozbiljan korak unazad, ali i potvrdu teze da se radi o manje iskusnim pojedincima na pozicijama odlučivanja. U prilog prethodnom, valja staviti u kontekst režim smjene pojedinih javnih funkcionera bez prethodno sprovedene funkcionalne analize rada upravnih i drugih organa državne uprave. Nedavno usvojene sistematizacije sa znatnim uvećanjima broja izvršilaca i imenovanja pojedinaca sa kriminogenom prošlošću ili slabašnim radnim iskustvom su u direktnoj suprotnosti s izvještajem Evropske komisije o napretku Crne Gore. Rekao bih da građanima posebno smeta povratak dijela “junaka” iz afere “stanovi”, izbornog inženjeringa, kao i brojnih drugih afera”, navodi Begović.
Poslanik Radničke partije Maksim Vučinić navodi da smo od 30. avgusta 2020. svjedoci sve većeg populizma na političkoj sceni Crne Gore.
“Mislim da su brojne inicijative, koje su pokrenute u prethodnom periodu, upravo dio jedne takve politike. Konstantno se pokušavaju nametnuti teme čiji su jedini rezultati nemiri i podjele u društvu, a pitanja od krucijalnog značaja za narod Crne Gore čekaju u fiokama neka “povoljnija” vremena. Pokušaji održavanja u životu političkih subjekata koji polako odlaze u prošlost, dovode nas do ekstremnih poteza koji nas samo udaljavaju od stvaranja boljeg života za sve građane”, navodi on.