Dobrosavljević: Drugi krug će biti sudar dva politička titana Mandića i Đukanovića; Omladina je uz Mandića

Ipak, kako je istakao, postoji opasnost da će Đukanović uspjeti da zadrži fotelju.

“On može da pobijedi samo ako neko ko je činio parlamentarnu većinu posle 2020. godine eventualno nekoga neiskreno podrži u drugom krugu ili da koalira sa Đukanovićem. Ipak, mislim da je to previše rizičan posao i da bi onaj ko bi to uradio prilično loše prošao posle toga. Najbolje su to osjetile Demokrate, koje su zajedno sa DPS-om glasale za smjenu Abazovićeve vlade. Njih su posle toga birači kaznili, a rejting je počeo da im opada”, kazao je Dobrosavljević, i dodao da je podrška opala i Pokretu „Evropa sad“:

“Istraživanja pokazuju da je njima drastično pao rejting od skandala sa Spajićem i njegovim prebivalištem u Srbiji. Nije čak ni problem što ima prebivalište, pravo glasa i imovinu u Srbiji, nego je problem što je to negirao”.

Milatovićeva kandidatura pomalo neozbiljna

Govoreći o kandidatu Pokreta „Evropa sad“, Dobrosavljević ističe da je pomalo neozbiljno to što je on završio u trci za predsjednika Crne Gore.

“Jakov Milatović je bio neka vrsta zvijezde u usponu. On je zaista dobio 21 odsto glasova kao nosilac liste “Evropa sad” za Podgoricu. Nesumnjivo da je razumnije nastupio u ovom kriznom periodu za njihov pokret nego što je to Spajić uradio. Ipak, postoji tu druga problematična stvar. On se kandidovao za gradonačelnika Podgorice, cijelu kampanju je tome posvetio, i već je napravio koalicioni dogovor koji čeka da profunkcioniše Ustavni sud, kako bi bio izabran na mjesto prvog čovjeka glavnog grada Crne Gore. Na ovaj način on šalje poruku biračima kako je spreman da zbog druge pozicije napusti onu na kojoj je cijele prošle godine gradio svoju političku budućnost. Da li to znači da će on, ako, recimo, sjutra dobije poziv iz Svetske banke ili MMF-a,  napustiti i mjesto predsjednika Crne Gore na koje bi hipotetički mogao da bude izabran”, upitao je on.

Draginja okupila tvrdo jezgro suverenista

Dobrosavljević smatra da će relativno dobar rezultat ostvariti kandidat Socijaldemokratske partije Draginja Vuksanović Stanković.

“Mislim da će ona ostvariti pristojan rezultat, iako je mnogi potcjenjuju. Smatram da će ona da osvoji između sedam i deset odsto glasova, jer se profilisala kao neko ko se obraća tvrdom suverenističkom jezgru. S druge strane, za gomilu suverenista Đukanović se kompromitovao zbog veza sa kriminalom, dok za Draginju to ne može da se kaže”, kazao je politički konsultant.

Omladina uz Mandića, Jodžir projekat DPS-a

On je dodao da je, s druge strane, kanidatura influensera Jovana Radulovića Jodžira projekat DPS-a koji ima cilj da se dio podrške mladih odvrati od glasanja za Mandića, s obzirom na to da danas većina omladine ima srpski nacionalni identitet.

“Postoji trend u Crnoj Gori posle 2020. godine, gdje mladi smatraju da je to bilo izraz njihovog senzibiliteta, modernosti ili duha vremena, a da je s druge strane retro i zastarela priča koju gura režim koji je 30 godina na vlasti. Prije 20 godina Crna Gora je bila potpuno drugačija. Krajem devedesetih i početkom dvehiljaditih godina, najemancipovaniji dio stanovništva je bio suverenistički, jer je to tada pakovano kao “fensi” pokret koji je moderan. Sada se dešava nešto potpuno obrnuto. S tim što sada iza ovog novog talasa ne stoji država ili neko sa strane, nego je to izvorna kreativnost i potreba za buntom kod mladih. Zato se sada u završnim razredima srednje škole i na fakultetima ne dovodi u pitanje da većina njih ima srpski identitet”, rekao je Dobrosavljević.

Drugi krug će biti sudar dva politička titana i dva koncepta

Politički konsultant ističe da on nema dileme da će se kandidat Demokratskog fronta naći u drugom krugu, gdje će odmjeriti snage sa Đukanovićem.

“Siguran sam da će Andrija Mandić da uđe u drugi krug. Polemika će biti – stara protiv nove Crne Gore, odnosno kakvo treba da bude društvo, kako da se izvrše reforme i modernizacijski procesi, kako da se stabilizuju institucije i reformiše politički sistem itd. Drugi krug će, dakle, biti sudar dva politička titana i  dva koncepta: jedne Crne Gore koja je 30 godina funkcionisala na jedan način i došla dovde dokle je došla i jednog alternativnog koncepta koji je sve vreme pokušavao da pokaže da može i treba drugačije. Podsjetiću da su 2021. godine Fridom Haus i Stejt department izašli sa izvještajima o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori, gdje su obije institucije targetirale da su visoka korupcija i organizovani kriminal najveći problem crnogorskog društva. Da bi se ta država izborila sa tim, ona mora da ide putem kojim je krenula 2020. godine, ali sa mnogo više odlučnosti i manje kompromisa. To je ono što Adrija Mandić donosi. On je lijek za korupciju i organizovani kriminal u Crnoj Gori”, rekao je Dobrosavljević.

DPS očekuju reforme

On je dodao i da se posle njihovog poraza može očekivati reforma DPS-a.

“Ta stranka će posle poraza morati da se mijenja. Nema sumnje da stranci žele da se nasleđe te partije nastavi posle Đukanovića. DPS već sada ima jedan krug mlađih političara, među njima i doskorašnjeg gradonačelnika Podgorice Ivana Vukovića, koji će morati da raščiste sa prošlošću svoje stranke. Ta mlađa generacija će svakako imati podršku od stranaca da nastavi sa unutarstranačkim reformama i modernizacijom DPS-a. Ali to više nikada neće biti partija koja može da dobije 30 odsto podrške”, kaže Dobrosavljević.

Crna Gora će ići putem ujedinjenja

Kada je riječ o promjenama koje čekaju Crnu Goru posle promene vlasti, politički konsultant podsjeća da je Mandić poslao jasnu poruku da nisu problem birači i članstvo DPS-a nego otuđeni vrh stranke koji je počeo da živi u simbiotičkom odnosu sa kriminalom i korupcijom.

“Zato ne treba očekivati nikakav revanišizam ili nešto slično tome, jer je kandidat DF-a više puta poslao poruku da je njegov cilj ujedinjenje Crne Gore. S druge strane, priča o spoljnopolitičkoj agendi je razriješena još u kampanji 2020. godine. Tada je jasno rečeno da se preuzete međunarodne obaveze i sporazumi od strane Crne Gore neće dovoditi u pitanje. To bi bilo neozbiljno i imalo bi reperkusije i po bezbjednost države i unutrašnju stabilnost. Ipak, može se očekivati veća dinamika ka regionalnim inicijativama, prije svega Otvorenom Balkanu. Nama je i kovid kriza pokazala da smo najviše upućeni jedni na druge i da niko drugi neće da nam pomogne ukoliko sami sebi ne pomognemo”, zaključio je Dobrosavljević.