„SVE ŠTO SMO NAUČILI O BORBI ZA SLOBODU NAUČILI SMO OD NJEGOŠA“
Knežević: Kapela na Lovćenu da bude čin pomirenja pravoslavnih Crnogoraca i Srba
Knežević: Kapela na Lovćenu da bude čin pomirenja pravoslavnih Crnogoraca i Srba

Knežević je napravio paralelu između Njegoševog i današnjeg vremena, ističući da se „nekad u Crnoj Gori za riječ davala glava a da se sada, nažalost, to čini isključivo za ministarsku fotelju”.
Pritom je naglasio da je „DF pružao ruku pomirenja upravo preko Njegoša, u želji da se zaboravi ono što se desilo u prošlosti, bez želje da se arbitrira i sudi, ali da predstavnici drugih partija to nijesu htjeli da učine.“
„Zato je bilo neophodno da dođe 30. avgust, da neumorni duh litija, kad smo zajedno s narodom i sveštenstvom branili pravo na postojanje Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori, dovede do slobode i da ponudimo ruku pomirenja. Ta ruka pomirenja i sada je pružena, a mi smo prošle godine izglasali zakon, nažalost, bez konsenzusa, kojim se dan Njegoševog rođenja slavi kao državni praznik”, kaza je lider DNP-a.
Knežević je naglasio i da je Njegoš u svom „Gorskom vijencu“ oživio kosovski mit, te da smo, „sve što smo naučili o borbi naroda za slobodu, naučili upravo od Njegoša.“
„Kapela na Lovćenu treba da bude čin pomirenja između pravoslavnih Crnogoraca i Srba. Poruka ove večeri je da se izmirimo kao narod koji je stvarao ovu državu, a naša ruka pomirenja, pružena još 2017. i 2018. godine, ostaje ispružena, jer mi i dalje nemamo bliže braće od one koju su nam rodile naše majke. A to, što se oni još preispituju jesmo li braća, neka bude čin njihove slabosti, koju ćemo da im oprostimo. Kako nas je Njegoš nadživio svih ovih godina, dok nijesmo donijeli njegov zakon, tako će nas nadživjeti u ovoj društveno-političkoj stvarnosti koju najbolje opisuju oni stihovi ‘niko srećan, a niko dovoljan, niko miran a niko spokojan, sve se čovjek bruka sa čovjekom, gleda majmun sebe u zrcalo’. Da se ne bismo gledali kao taj majmun u zrcalo, treba da pošaljemo snažnu poruku da je Crna Gora kuća svih nas, a Njegoš vertikala koja pripada svima nama, i niko nema veće ili manje pravo na našeg vladiku, gospodara i pjesnika”, rekao je Knežević.