Konjević: Vlada nije poništila odluku o izgradnji vojnog poligona na Sinjajevini, opet ćemo pokrenuti tu priču

Podsjećajući na brojne lokacije u Crnoj Gori na kojima je vojska vježbala u periodu od SFRJ do obnavljanja nezavisnosti, kao što su vježbovno-strelišne prostorije “Radovče” i “Tuzi”, Konjević je detaljno pojasnio procedure od 2013. do 2019. godine koje su sprovedene u saradnji sa svim nadležnim organima da bi se pronašla adekvatna lokacija za novi poligon za vježbu Vojske Crne Gore.

“Prema svim analizama Vojske Crne Gore, VSP „Sinjajevina“ je jedini prostor na teritoriji Crne Gore koji odgovara definisanim kriterijumima i koji omogućava realizaciju vježbi i bojevih gađanja do kalibra 130 mm. Time Vojska dobija neophodne uslove da ispuni dodijeljene misije i zadatke. Na kraju, na VSP „Sinjajevina“ Vojska neće graditi objekte stalnog tipa… Logistička podrška bi se realizovala osloncem na kapacitete Kasarne „Breza“ u Kolašinu”, kazao je Konjević, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratskog fronta Dragana Bojovića.

Ministar je dodao da je neophodno da Vojska ima adekvatnu prostoriju za izvršenje redovnih bojevih gađanja artiljerijskim oruđima, gađanja iz pokreta, gađanja jedinica, kao i mogućnost da realizuje aktivnosti uvođenja u operativnu upotrebu novog naoružanja i municije.

Dostupnost prostora na sopstvenoj teritoriji, pojasnio je on, omogućava fleksibilnost u planiranju neophodnih ciklusa obuke i realizaciju vježbi i bojevih gađanja, za šta su do sada uglavnom korišćeni poligoni u Hrvatskoj i Sjevernoj Makedoniji, što stvara brojne problem u planiranju i realizaciji, kao i izuzetno velike troškove koji nastaju prvenstveno zbog transporta materijalno-tehničkih sredstava, ljudstva i finansijskih prinadležnosti koje pripadaju licima za rad na terenu u inostranstvu, kao i činjenice da ćemo u budućnosti vrlo vjerovatno morati da plaćamo troškove korišćenja pomenutih poligona.

“Suživot Vojske i stanovništva na Sinjajevini je i moguć i poželjan. Pripadnici Vojske, koji su ujedno i građani Crne Gore, imaju obavezu i svijest o potrebi da zajednički čuvamo životnu sredinu, na bilo kojoj lokaciji gdje se realizuju vježbovne aktivnosti. U tom cilju urađen je i elaborat sa procjenom nultog stanja životne sredine i biodiverziteta na Sinjajevini, a Ministrastvo odbrane ima obavezu da nakon realizacije bilo koje aktivnosti, u saradnji sa stručnim agencijama, sprovodi mjerenja kojima bi se pratilo stanje životne sredine. Površina ovog prostora na Sinjajevini predstavlja 0,005 odsto ukupne teritorije Crne Gore”, kazao je Konjević.

Odluka za Sinjajevinu dobra, bila je loša komunikacija sa građanima

Istakao je da nema dilemu da je 2019. godine donijeta ispravna odluka vezano za potrebu da Vojska ima vojni poligon, a kao optimalno rješenje, jedino koje je zadovoljavalo potrebne kriterijume, određen dio lokaliteta Sinjavine.

“Kao dodatna potvrda jeste i činjenica da ni prethodna Vlada nije našla drugo rješenje niti poništila Odluku iz 2019 godine”, rekao je, odgovarajući na pitanje poslanika Demokratske partije socijalista Predraga Boškovića.

Ipak, ministar je kazao da ono što u vezi sa vježbovno strelišnom prostorijom nije dobro urađeno jeste komunikacija sa lokalnim stanovništvom i civilnim sektorom i aktivistima, kojima nije adekvatno pojašnjena odluka i sve njene pojedinosti.

“Iz te loše komunikacije proistekla je politička zloupotreba ovog pitanja na kojem su, prije svega, izmanipulisani građani”, istakao je Konjević.

Prije dvije sedmice su u Ministarstvu odbrane primili predstavnika GI „Sačuvajmo Sinjajevinu“ i omogućili mu da ostvari u uvid u Elaborat koji sadrži i balističku procjenu, kao i uvid u rezultate nultog stanja životne sredine i biodiverziteta na pomenutoj lokaciji.

“U jednoj vrlo korektnoj komunikaciji konstatovano je da su aktivnosti i analize koje je Vojska sprovela, kao i pripremljena dokumentacija u skladu sa dobrim praksama i standardima”; dodao je.

Uspješna vježba 2019. godine, bez negativnog uticaja na životnu sredinu

Konjević je podsjetio da je krajem septembra 2019. godine, održana i prva vježba na kojoj su pored pripadnika Vojske Crne Gore, učestvovali i pripadnici oružanih snaga Sjeverne Makedonije, Austrije, Slovenije, Italije i SAD-a.

“Važno je napomenuti da je u periodu priprema i tokom realizacije te vježbe uspostavljena odlična komunikacija sa lokalnim zajednicama i stanovništvom, kao i da je Vojska, sopstvenim sredstvima, popravila dio putne infrastrukture”, naglasio je.

Vojska je 2020. godine izradila Elaborat čiji je sastavni dio sveobuhvatna balistička procjena za VSP „Sinjajevina“, kojim su definisane tačne granice poligona, zone sigurnosti prilikom izvršenja gađanja, vatreni položaji i reoni ciljeva. Takođe, u decembru 2020. godine Agencija za zaštitu prirode i životne sredine izradila je Izvještaj o nultom stanju biodiverziteta koji prikazuje da nema odstupanja od dozvoljenih vrijednosti parametara na uzorcima zemlje, vode i vazduha. Da negativnog uticaja vojnih vježbi na životnu okolinu nema, pokazalo je i iskustvo iz Sjeverne Makedonije gdje je izvještaj nakon održane vojne vježbe na poligonu “Krivolak” pokazao da na uzorcima vode za piće, površinskih voda i tla nijesu detektovane vrijednosti koje ukazuju na radioaktivnu kontaminaciju.

“Na osnovu naprijed navedenog, kao i činjenice da je Odluka Vlade iz septembra 2019. godine i dalje na snazi, Ministarstvo odbrane će pripremiti sveobuhvatnu informaciju sa predlogom da se nastavi komunikacija sa svim zainteresovanim subjektima, kako bi se razjasnile eventualne nedoumice, nakon čega bi se stvorili uslovi za realizaciju planirah aktivnosti Vojske Crne Gore” zaključio je ministar.

Nema članice NATO bez vojnog poligona, u Britaniji su u okviru nacionalnih parkova

U odgovoru na pitanje poslanika Bojovića i Boškovića, Konjević je ukazao na primjere iz država članica NATO-a koji govori da aktivnosti i potrebe Vojske nijesu u suprotnosti sa ekologijom.

“Ne postoji zemlja članica NATO koja nema vježbovno strelišnu prostoriju, sa izuzetkom Islanda, koji nema vojsku”, istakao je ministar i dodao da u svim bivšim republikama SFRJ postojali i danas postoje prostori na kojima su realizovane vježbe i gađanja.

Izražavajući puno poštovanje za organizacije i pojedince koji brinu o ekologiji i zaštiti životne sredine, on je kazao da potrebe vojske nijesu u suprotnosti sa ekološkim standardima.

“Primjer koji govori u prilog ovoj tezi dolazi iz Njemačke, zemlje osnivača EU i NATO, u kojoj je partija zelenih, sa izrazito naglašenom ekološkom agendom, kao dio aktuelne vladajuće koalicije podržala povećanje odbrambenog budžeta na 2% i ne dovodi u pitanje vježbovno strelišne prostorije na teritoriji Njemačke”, naveo je Konjević.

Odgovarajući na pitanje poslanika Boškovića, ministar je precizirao da se u Velikoj Britaniji, nekoliko vojnih poligona koje koristi tamošnja vojska nalaze u područjima nacionalnih parkova ili posebne zaštite.

U Nacionalnom parku Castlemartin nalazi se poligon za vježbe i bojeva gađanja tenkovskih jedinica, u Nacionalnom parku Dartmoor je poligon na kojem se realizuju različiti sadržaji obuke i bojeva gađanja, a u ravnici Salisbury, područje pod specijalnom zaštitom smješten je poligon na kojem se realizuju isti sadržaji kao na poligonu u NP Dartmoor.

“Na ovim područjima se nalaze arheološka nalazišta i istorijski objekti, tu su staništa zaštićenih vrsta ptica, farme, gaje se stada ovaca, itd”, naveo je.

Ministarstvo odbrane planira, da uz podršku britanskih saveznika, organizuje i posjetu jedne mješovite delegacije iz Crne Gore pomenutim poligonima u Velikoj Britaniji.